Jadar i dalje u izveštajima Rio Tinta

Img Foto: Pixabay, ilustracija

Projekat Jadar iako je zvanično napušten januara 2022. godine ipak se našao u kvartalnom izveštaju kompanije Rio Tinto. U toku je i podela sredstava u okviru projekta razvoja za koje lokalno stanovništvo kaže da je naknada za ćutanje.

Govoreći o projektu rudnika litijuma navedeno je da ova kompanija i dalje veruje da projekat Jadar litijum-borata u Srbiji ima potencijal.

„Ovaj projekat može podržati razvoj drugih budućih industrija u Srbiji, delujući kao katalizator za desetine hiljada radnih mesta za sadašnje i buduće generacije, i to kroz održivu proizvodnju kritičnih materijala za energetsku tranziciju. Fokusirani smo na konsultacije sa svima zainteresovane strane da istraže opcije vezane za budućnost projekta“, navodi se u izveštaju.

Projekat Jadar se našao u tabeli o aktivnostima, odeljak „faza studija“ u trećem kvartalu 2023. godine.

Poštujemo odluku Vlade Srbije

„I dalje verujemo u Projekat „Jadar“ i u to da se jadarit može održivo eksploatisati i prerađivati i da može značajno doprineti kako ekonomskom razvoju Srbije tako i transformaciji celokupne srpske industrije. Poštujemo odluku Vlade Republike Srbije iz januara 2022. godine, i sve naše aktivnosti su u skladu sa pravnim statusom naše kompanije. Još uvek ima mnogo dezinformacija o projektu. Zbog toga smatramo da je neophodno da nastavimo da sarađujemo sa zainteresovanom javnošću u Srbiji kako bi svi koji to žele u potpunosti razumeli projekat, mere predviđene za zaštitu životne sredine i koristi koje bi mogao doneti. Smatramo da samo nakon široke debate utemeljene na činjenicama treba razmatrati kakva je budućnost Projekta „Jadar“, međutim to nije odluka koju kompanija može doneti”, navodi se u pismenom dopisu redakciji N1, kompanije Rio Tinto.

U pomenutoj tabeli o aktivnostima, Srbija se pominje i u tabeli grinfild i braunfild investicija ali kada je u pitanju bakar, bez navođenja lokacije.

Osim u Srbiji, Rio Tinto je pokrenuo i istraživanje litijum brina (rasol, salamura) u Argentini u tzv. litijumskom trouglu Južne Amerike. U pitanju je manje invazivan način dobijanja litijuma iz soli, a ne iz rude.

Podsećamo, projekat istraživanja litijuma napušten pod pritiskom javnosti januara 2022. godine.

Osim toga, ne postoji adekvatna Studija uticaja na životnu sredinu koja bi opravdala rudnik. Do sada ne postoji ni jedan rudnik litijuma u svetu koji se nalazi na poljoprivrednom zemljištvu.

Za razliku do ostalih rudnika litijuma koji se vadi iz soli ili u pustinjama ni jedna rudnik nije otvoren na dominatno poljoprivrednom zemljištu, kao što su Jadar i Rađevina u slivu Drine.

Osim toga ovo područije bogato vodom je poznato kao plavno što može da izazove katastrofalne posledice ukoliko se toksična voda pomeša sa pijaćom i natopi zemlju. Poslednja poplava desila se u junu kada je pod vodom bila i bolnica u Loznici.

Litijum se gotovo ne vadi u Evropi i SAD

U Evropi se u Portugalu vadi litijum i to u malim količnima. To nalazište nije nazvano rudnikom. Iako postoji nekoliko projekata širom Evrope do sada se njihovo potencijalno otvaranje odlaže iz godine u godinu jer ne postoji odgovarajuća Studija o zaštiti životne sredine koja je u skladu za standardima.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji samo jedan rudnik u pustinji Nevade, a pokušaj da se otvori i drugi na obližnjoj lokaciji je odbijen.

Program razvoja ili naknada za ćutanje

Kompanija Rio Sava pokrenula je u Srbiji program održivog lokalnog razvoja kako bi kroz finansijsku podršku u vidu bespovratnih sredstava u iznosima od 5.000 i 10.000 evra podržala rast, razvoj i unapređenje poslovanja i samozapošljavanja u lokalnim zajednicama u kojima posluje.

Program održivog lokalnog razvoja ima za cilj razvoj i unapređenjue postojeće poljoprivredne proizvodnje u Loznici i Krupnju.

„Kompanija Rio Tinto pokrenula je program održivog lokalnog razvoja koji je je uspostavljen kao deo stalne posvećenosti Rio Save da doprinese razvoju lokalne zajednice. Program direktno podržava razvoj postojećih preduzetničkih aktivnosti, osnivanje novih biznisa, otvaranje novih radnih mesta i osnaživanje samozapošljavanja. Opis programa, procedura prijave, uslovi i proces evaluacije su transparentni i dostupni na našoj internet stranici. Uspostavljanje ovakvih inicijativa u lokalnoj zajednici je standardna praksa Rio Tinta“, navodi se u odgovoru Rio Tinta na pitanje N1 o ovom projektu.

S druge strane, građani u lokalu kažu da ovaj program ima cilj ućutkivanje građana.

„Došli su da mi nude novac. Rekoše mi, smisli sam za šta ti treba. Važno je samo da ima veze sa poljoprivredom. Bilo mi je čudno da neko tako dođe i nudi novac koji nije mali. Kada sam im nekoliko puta postavio pitanje koje su moje obaveze, na kraju su mi rekli da ne istupam javno protiv Rio Tinta i projekta u vezi sa rudnikom. Drugim rečima da ćutim. Zahvalio sam im se na ponudi i ispratio ih iz kuće“, rekao je za N1 domaćin seoskog gazdinstva sa područija sela Korenita, pored Loznice i Tršića gde je planirano da bude otvoren rudnik.

Izvor: N1





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs