Uvoz mleka u Srbiju premašio izvoz za 4.000 tona

Img Foto: Pixabay, ilustracija

U Srbiju je do kraja marta najviše mleka uvezeno iz zemalja Evropske unije, ukazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Najviše mleka od početka 2023. uvezli smo iz Poljske, Bosne i Hercegovine i Francuske, Danske, Hrvatske.

Prema podacima koje je RZS dostavio Novoj ekonomijiiz Poljske je u istom periodu uvezeno 2.261 tonu nekoncentrovanog mleka i pavlake (bez dodatog šećera) vrednosti 1,77 miliona evra, čemu treba dodati i 731 tonu koncentrovanog mleka i pavlake (sa dodatim šećerom).

Kada se saberu ove dve stavke, dolazi se do podatka da je ukupan uvoz mleka i mlečnih prerađevina iz Poljske bio 2.992 tona u vrednosti 4,428 miliona evra.

iz Bosne i Hercegovine je od početka godine do kraja marta uvezeno 2.713 tona mleka u vrednosti 2,23 miliona evra.

Drugim rečima, vrednost uvoza mleka i mlečnih prerađevina iz Poljske u Srbiju vredeo je duplo više nego uvoz iz Bosne i Hercegovine, iako je razlika u ukupnoj količini koja je uvezena iz te dve zemlje pojedinačno 279 tona.

Od odstalih zemalja, Srbija je mleko od početka godine najviše uvozila i iz Francuske (2,28 miliona evra – 692 tone), Danske (1,84 miliona evra – 394 tone), Hrvatske (1,19 miliona evra – 983 tone), Mađarske (870.000 evra – 1.288 tona), Slovenije (650.000 evra – 731 tona), Švedske (501.000 evra – 138 tona), Holandije (423.000 evra – 131 tone), Belgije (320.000 evra – 102 tone), Nemačke (307.000 evra – 121 tona),  Češke (175.000 evra – 168 tona), Slovačke (114.000 evra – 190 tona).

U manjim količinama na toj listi su i Italija, Estonija, Letonija, Grčka.

Srbija mleko najviše izvozi u Severnu Makedoniju (1,74 miliona evra – 3.051 tona), Crnu Goru (1.16 miliona evra – 1.210 tona), Albaniju (758.000 evra -, 1.376 tona), Hrvatsku (261.000 evra – 359 tona), a neznatno i u Bosnu i Hercegovinu (75.000 evra – 60 tona).

PROTESTI POLJOPRIVREDNIKA

Država je pre nekoliko meseci uvela prelevmane, taksu na uvoz mleka iz EU zemalja u Srbiju, ali to nije dalo nekog važnog efekta, a domaći stočari su naglašavali da te mere moraju da obuhvate i uvoz mleka iz zemalja koje su članice i CEFTA sporazuma (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Crna Gora, Srbija).

Tokom maja, ali i tokom ranijih meseci više puta su održani protesti poljoprivrednika, zbog problema u toj oblasti proizvodnje.

Tokom poslednjih protesta kada su organizovane i blokade puteva više puta je naglašeno da je do loše situacije u proizvodnji mleka, kao i padu cene te namirnice dobrim delom doprineo uvoz mleka i njegovo gomilanje u skladištima.

Mlekare su nekim stočarima i otkazivale otkup mleka, a oni su zbog nemogućnosti da ga skladiše ili prerade bili su situaciji čak i da ga prosipaju.

Cena mleka u otkupu od prošle jeseni dostigla je i 85 dinara po litru, ali je kasnije u nekim slučajevima počela da pada i ispod 40 dinara po litru.

U avgustu prošle godine, smanjena je količina mleka na domaćem tržištu, pa se krenulo sa jačim uvozom.

Prema mišljenju analitičara sa kojima smo ranije razgovarali problemi u domaćem stočarstvu ne mogu da se reše preko noći, već za tri do pet godina.

Autor: Nova ekonomija





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs