Prof. dr Ratko Ristić: Ne smemo dozvoliti da postanemo nova kolonija i jeftina resursna baza

Img Foto: Cemaforum.rs

Rezultati istraživanja Globalnog saveza za zdravlje i zagađenja pokazuju da je Srbija prva u Evropi po broju preuranjenih smrti od posledica zagađenja. Čak oko 10 000 ljudi godišnje premine zbog zagađenja vazduha, a Beograd, Niš, Užice, Valjevo, Čačak su po nekoliko dana u godini gradovi sa najzagađenijim vazduhom na svetu.

Zagađenje vazduha je najveći lokalni problem za Čačane pokazuju i rezultati istraživanja koje je časopis za političku teoriju i društvena istraživanja ’’Nova srpska politička misao’’ sproveo u februaru ove godine na uzorku od 900 ispitanika. Tim povodom organizovana je javna debata na temu ’’Održivi razvoj i ekologija’’ koju su panelisti prof. Dr Ratko Ristić, predsednik Odbora za zaštitu životne sredine Univerziteta u Beogradu i Đorđe Vukadinović, politički analitičar započeli retoričkim pitanjem: Šta nas to truje u Srbiji i Čačku?

Panelisti su govorili o zagađenju u raznim sferama društvenog života: politici, kulturi, medijima, javnom prostoru..., ali poseban akcenat je stavljen na ekološke probleme.

„Prema prostornom planu Republike Srbije planirano je otvaranje 88 novih rudnika, a mi već sada imamo 10 000 smrtnih ishoda godišnje zbog zagađenja vazduha,“ započeo je izlaganje profesor Ristić. "Srbija je zemlja koja ima svega 10% prečišćenih otpadnih voda, najsiromašnija smo država po procentu šuma u odnosu na ukupnu površinu, kao i po količini površinskih voda. Već sada smo na granici za ugroženo vodosnadbevanje našeg stanovništva. Klimatske prognoze upozoravaju da će do kraja ovog veka temperatura vazduha na području Srbije porasti za 4 do 5 stepeni. To će pratiti procesi sušenja šuma, ogoljavanja velikih površina na nagnutim terenima, erozija zemljišta i intezivnija pojava bujičnih tokova, a država nema plan kako da se pripremi za nastupajuće promene.“

Profesor Ristić ističe svoju zabrinutost posebno u oblasti poljoprivrede. Prema podacima kojima raspolaže, u Srbiji je pre 4 - 5  godina imalo oko 400 hiljada muznih krava a sad ih ima tek oko 120 hiljada – manje od trećine nekadašnjeg fonda.

„Obaveza države je da u strateškim dokumentima planira selekciju semena, biljnih kultura i domaćih životinja koje će se prilagođavati novim klimatskim uslovima. To je prilika da se iskoriste resursi čačanskog Instituta za voćarstvo i Agronomskog fakulteta kao i drugih naučnih institucija u zemlji. Potencijali Srbije su poljoprivreda i stočarstvo, ali su još uvek neiskorišćeni“, procena je profesora Ratka Ristića.

Kada su u pitanju rudnici, ovaj dugogodišnji naučni radnik, koji je i predsednik Odbora za zaštitu životne sredine Univerziteta u Beogradu, se zalaže za, kako je rekao, ’’rudarstvo u javnom interesu’’. A evo šta to, zapravo, znači:

 „Ono što nam je potrebno kao državi, sistemu, narodu – to bi trebalo i forsirati. Ove privatne rudarske kompanije koje dolaze za bor, litijum, zlato, nikal..., dolaze zbog sopstvenog profita koji, uglavnom, nije naš javni interes. Država i vlast bi trebalo da budu otporni na pritiske velikih korporacija i da rade u interesu sopstvenog naroda. Mi ne smemo da dopustimo da postanemo nova kolonija i jeftina resursna baza, jer ako se to dozvoli, svi ti planirani procesi prerade rude će nas dotući.“

Govoreći o Studiji izvodljivosti Rio Tinta, koju je sa kolegama naučnicima analizirao, prof. dr Ratko Ristić smatra da je to „katastrofalan proces“ i dodaje:

„Ono o čemu se ne govori je da je Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu za Rio Tinto uradio preliminarnu procenu uticaja na životnu sredinu u kojoj se navodi da će mreža života biti izbrisana i da taj projekat ne bi trebalo realizovati. Uostalom, svakom normalnom čoveku je jasno da će život na tom području biti izbrisan. Ako nema buba, riba, ptica..., šta tu čovek ima da traži?“

Debata ’’Održivi razvoj i ekologija’’ je održana u prisustvu velikog broja građana koji su imali priliku i da panelistima postave pitanja i dobiju odgovore. Organizator ovog događaja bio je čačanski Centar za monitoring i aktivizam – CEMA u saradnji sa medijskom koalicijom ’’Zajednički glas’’.

Izvor: Cemaforum.rs





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs