Netačne informacije, od kojih su se neke ticale života i smrti povređenih, lažne vesti na društvenim mrežama, paušalni zaključci, izmišljeni citati, zloupotreba fotografija, kršenje novinarskog kodeksa i profesionalnih standarda izveštavanja, sve je to viđeno posle tragedija u OŠ "Vladislav Ribnikar" i Mladenovcu i Smederevu, piše Demostat.
Tragične i vanredne situacije skoro uvek dovedu do pojave neproverenih glasina, lažnih vesti i dezinformacija koje se šire među građanima preko društvenih mreža, ali i portala i televizija.
Širenje dezinformacija i lažnih i neproverenih vesti nakon što se dogodi velika tragedija može da izazove dodatnu konfuziju, pometnju, strah, anksioznost i paniku, ali i pretnju po javnu bezbednost.
Tokom takvih događaja, mediji imaju veliku odgovornost da izveštavaju u skladu sa novinarskim kodeksom i etikom, poštujući osnovne profesionalne standarde, a pre svega je važno da ne objavljuju neproverene informacije.
Mnogi srpski mediji su, međutim, pali na tom testu, jer su se prepustili senzacionalizmu i paušalnom tumačenju, u želji da prvi jave vesti, da imaju što detaljnije (dez)informacije o događaju, čije objavljivanje nije od suštinskog interesa javnosti, te da dobiju što više klikova.
Svedoci smo da su portali, ali i pojedine televizije licitirale brojem stradalih u masakru u beogradskoj školi, pre nego što se saopštenjem medijima zvanično obratilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Novinari bi trebalo da prate Kodeks novinara i da izveštavaju u skladu sa profesionalnim normama, izuzetno pažljivo, bez spekulacija i senzacionalizma, ne jureći da prvi daju vest, uz povećanu empatiju i saosećanje prema žrtvama i njihovim porodicama i poznanicima, navodi Demostat.
Izvor: FoNet/N1