Kako Evropa špijunira svoje građane

Img Foto: Pixabay

U brojnim evropskim zemljama se koristi softver za špijunažu. Demokratska prava su ugrožena, tvrdi se u izveštaju Evropskog parlamenta.

Kada je Ilon Mask kupio Tviter, komesar EU za unutrašnje tržište Tjeri Breton odmah je upozorio američku kompaniju da mora da se pridržava pravila "takmičenja" koja važe u Evropskoj uniji, a kad se radi o zloupotrebi špijunskog softvera od strane evropskih vlada, to u institucijama u Briselu gotovo nikoga ne interesuje, kritikuje specijalna izvestiteljka tzv. "Pega-odbora" Evropskog parlamenta, holandska poslanica Sofi in 't Veld.

Pritom se, kaže, radi o ozbiljnoj pretnji demokratskim pravima, jer evropske vlade, pravdajući se brigom za nacionalnu bezbednost, nekontrolisano koriste "Pegasus" i slične softvere i špijuniraju kritičare vlade, novinare ili opozicionare.

Evropska afera

"Zloupotreba je sveevropska afera", stoji u među-izveštaju istražnog "Pega-odbora" koji je ove nedelje predstavila Sofi in 't Veld. "Zemlje-članice EU koristile su softver za nadzor protiv svojih građana, a u političke svrhe, odnosno kako bi zataškale korupciju i kriminalne aktivnosti."

Pritom, kako je dodala, nijedna nacionalna institucija nije bila spremna da Evropskom parlamentu pruži konkretne informacije, pa je njen odbor u svom radu morao da se osloni na javno dostupne podatke.

Odbor je ipak uveren da je uspeo da prikupi znatnu količinu činjenica: "Ako se slagalica sastoji od hiljadu delova, mi u rukama imamo 900 komada", kaže Sofi in 't Veld.

Može se pretpostaviti da su sve zemlje-članice EU kupile špijunski softver i da neke na trgovini s njim dobro zarađuju, tvrdi holandska poslanica. "Kipar i Bugarska su izvozni centri, Irska organizuje poreske aranžmane, a Luksemburg je finansijski centar za mnoge aktere među proizvođačima."

Takozvani "Wiretapper's Ball", odnosno godišnji sastanak aktera te industrije, održava se u Pragu umesto na Malti i na glasu je kao omiljeno okupljalište glavnih protagonista, dodaje Sofi in 't Veld.

Najpoznatiji primer je izraelska kompanija "NSO", koja proizvodi špijunski softver "Pegasus" - i koji je nedavno u Grčkoj prouzrokovao veliki politički skandal. Ta firma ima svoja predstavništva na Kipru i u Bugarskoj, a finansijske transakcije obavlja preko Luksemburga.

"NSO" profitira od unutrašnjeg tržišta EU i slobode kretanja unutar Unije. Prodaja softvera svesno je organizovana na netransparentan način, a finansijska konstrukcija je kompleksna, navodi se u izveštaju koji je predstavljen u Briselu: "posao cveta, on je unosan."

Apel Amnestija

"Amnesti internešenal" je u međuvremenu prikupio više od 100.000 potpisa za peticiju upućenu Ujedinjenim nacijama, a sa ciljem da se zabrani prodaja i distribucija špijunskog softvera.

"Hitno je potrebno bolje zaštititi ljudska prava po pitanju izvoza tehnologije za nadzor", ukazuje glavna direktorka Amnestija Agnes Kalamard.

"Upravo prolazimo kroz globalnu krizu zbog špijunskog softvera, u sklopu koje se ciljano napada privatna sfera novinara, aktivista i advokata kako bi se oni ućutkali ili zastrašili." Članice UN moraju da prestanu s tom praksom, odnosno sa korišćenjem takvog softvera kao sredstva pritiska, tj. sa tolerisanjem takve prakse, dodaje Kalamard.

Izvor: RTS





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs