Bechtel u obavezi da pripremi studije procene uticaja na životnu sredinu za baze na Moravskom koridoru

Img Foto: Cemaforum.rs

Ministarstvo životne sredine donelo je rešenja da je potrebno da kompanija Bechtel ENKA UK LIMITED u obavezi da uradi dve studije u vezi sa izgradnjom privremenih baza na Moravskog koridoru. 

Prema rešenju Ministartva životne sredine, kompanija Bechtel ENKA UK LIMITED uradiće Studiju procene uticaja na životnu sredinu za izgradnju privremene baze u Katastarskoj opštini, na teritoriji Grada Kraljeva.

Sa južne strane protiče reka Zapadna Morava, dodaje se u rešenju i podseća da se lokacija „naslanja“ na trasu budućeg autoputa.

Kompanija će raditi i studiju procene uticaja za na teritoriji Katastarskih opština Čitluk i Jasika, koje pripadaju Gradu Kruševcu.

U rešenju piše da se sa severne srane nalazi reka Zapadna Morava, dok je južno od nje trasa budućeg autoputa. Kako se navodi, na oba mesta planirano je postavljanje po dve montažne asfaltne baze, maksimalnog kapaciteta 350 t/h (tona po času). Pored toga, na lokaciji kod Kraljeva gradiće se i kontejneri koji će služiti za smeštaj radnika i administraciju.

One se grade za potrebe izgradnje Moravskog koridora, odnosno autoputa Pojate – Preljina.

Studijom o proceni uticaja, analiziraće se i ocenjivati uticaji postojećih i planiranih aktivnosti, predvideti neposredni i posredni štetni uticaji projekta na činioce životne sredine, kao i mere i uslovi za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Pored toga, kompanija Bechtel ENKA UK LIMITED je u isto vreme odustala od izrade Studije procene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje privremene baze u Katastarskoj opštini Kukuljin, na teritoriji Grada Kruševca.

Kompanija je odustala i od izrade Studije procene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje privremene baze u Katastarskoj opštini Grad Stalać na teritoriji Opštine Ćićevac.

U oba rešenja o obustavljanju, koje je na zahtev te kompanije donelo ministarstvo ekologije, navodi se da je postupak obustavljen na zahtev izvođača radova, odnosno nosilaca projekata. Kako se dodaje, nadležni organ obustavlja postupak i u slučaju kada je nastavljanje postupka koji je mogao da bude pokrenut u javnom interesu.

Država je posebnim zakonom 2019. godine proglasila javni interes za izgradnju Moravskog koridora. Kako je ranije prenela Nova ekonomija, Moravski koridor trebalo bi da košta oko 900 miliona evra, oko 100 miliona više od prethodnih procena.

Izvor: Nova ekonomija





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs