Solidarna ekonomija (4)

Img Foto: CEMA / Luka K.

Socijalna i solidarna ekonomija (SSE) predstavljaju etič­ki, vrednosno zasnovan ekonomski razvoj koji daje pred­nost dobrobiti ljudi u odnosu na rast profita, odnosno posmatra profit u funkciji razvoja ljudi, a ne obrnuto. Značaj drugačije, solidarne i socijalne ekonomije istaknut je još više tokom KOVID-19 pandemije.

Kriza izazvana pandemijom pogodila je različite grupe ljudi na tržištu rada, poseb­no one u neformalnoj privredi, kao i marginalizovane i osetljive grupe. Srbija je jedina država u regionu koja nije preduzela po­sebne mere podrške za najsiromašnije tokom KOVID-19 krize u 2020. (a najavljene mere govore da ih neće biti ni u 2021). Time je propuštena šansa da se kroz podršku so­cijalnim preduzećima podrže najranjivije grupe stanov­ništva koje su najčešće ili zaposlene u socijalnim predu­zećima, i/ili im socijalna preduzeća pružaju (socijalne) usluge. Iako su posledice krize još uvek nesagledive, jasno se prepoznaje i smanjenje političkih sloboda, ljudskih prava i demokratije.

Socijalno/solidarno preduzetništvo je razvojna šansa koju Srbija mora da iskoristi i da omogući, da se kroz Zakon o solidarnom preduzetništvu, zaista posveti onima koji bi svojim radom trebalo da promene svoj položaj.

Šta govori evropska praksa? Socijalna preduzeća, koja su deo socijalne ekonomije, dinamičan su element evropskog ekonomskog pejzaža. Onа kreiraju radna mesta, inovacije u pružanju socijalne zaštite, pružaju mogućnosti za učešće u ekonomskom životu i pomoći demografskim, zelenim i digitalnim tranzicijama, ne ostavljajući nikoga iza sebe. U evropskim, razvijenim zemljama socijalno preduzetništvo postalo je čak treći stub ekonomije, a kod nas još uvek nije ni zakonski regulisano. Jedna od dilema je da li je Srbija uopšte zainteresovana za razvoj socijalnog preduzetništva jer je predlog Zakona pet puta stavljan u proceduru za usvajanje u Narodnoj skupštini RS i isto toliko puta povlačen.

Podaci Evropskog pokreta pokazuju da u Srbiji ima oko 500 socijalnih preduzeća, koja učestvuju u bruto domaćem proizvodu sa 0,2 odsto a u zaposlenosti 0,6 odsto. U EU je evidentirano 2,8 miliona preduzeća u sekto­ru socijalne i solidarne ekonomije, čineći 10% udela u poslovnom sektoru evropske privrede. Više od 19,1 mi­liona ljudi zaposleno je u socijalnim preduzećima, što čini 6,3% radne snage (2019).  Zahvaljujući ovakvom kapacitetu sektora socijalne i solidarne ekonomije, EU prioritizira ulaganja u razvoj ekosistema za poslova­nje ovih preduzeća.

Za sada u Srbiji poslovanje socijalnih preduzeća reguliše nekoliko zakona poput Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, Zakon o udruženjima, Zakon o privrednim društvima i Zakon o zadrugama.

Konačno, ovih dana, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja pozvalo je predstavnike državnih organa, organizacija civilnog društva, privrednog sektora, stručnjake u ovoj oblasti i druge zainteresovane strane da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu zakona o solidarnom preduzetništvu koja će se sprovoditi u periodu od 25. novembra do 16. decembra 2021. godine. Program javne rasprave biće objavljen na internet stranici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja www.minrzs.gov.rs i na portalu e-uprave. Zainteresovani svoje predloge, sugestije i komentare mogu da dostave Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja elektronskim putem na adresu rad.zaposljavanje@minrzs.gov.rs ili poštom na adresu: Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Beograd, Nemanjina 22-24, sa naznakom: „Za javnu raspravu o Nacrtu zakona o solidarnom preduzetništvu”.

Neki ljudi pokreću sopstveni posao kako bi poboljšali kvalitet svog života. Drugi žele da rade za sebe, a neki vide priliku na tržištu kojoj se ne mogu odupreti. Postoje, međutim, i oni ljudi koji imaju želju da posao koriste kao sredstvo za stvaranje pozitivnih promena u društvu i to podstiče njihov preduzetnički duh. To je proces kojim se koriste efikasna, inovativna i održiva rešenja kako bi se ispunili socijalni i ekološki izazovi. Specifična misija socijalnih preduzeća je da svojim proizvodnim aktivnostima ili pak organizovanjem pružanja usluga doprinesu blagostanju svojih članova, ali i čitave zajednice.

Uspeh socijalnog preduzetništva ne meri se novcem, već brojem ljudi kojima je pružena šansa da se osećaju potpuno ravnopravno, ostvareno i pre svega, dostojanstveno. Zbog toga je u našoj zemlji dobrodošla i dodatna promocija ovog koncepta poslovanja jer je to način da se podstaknu inicijative za razvoj tzv. trećeg sektora koji postavlja cilj iznad profita. A to su društvene promene i boljitak čitave zajednice.

 

Naredna tema: Demografija i održivi razvoj

 

 

Izvor: Cemaforum

 

 

Projekat ''Stubovi održivog razvoja u zapadnoj Srbiji'' realizuje Centar za monitoring i aktivizam - CEMA uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Stavovi i mišljenja izneti u ovom  projektu predstavljaju stavove autora i nužno ne izražavaju stavove donatora. 

 





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs