Foto: Pixabay
BIRN otkriva da je zbog kašnjenja radova na deonici brze pruge od Beograda do Budimpešte i nepovlačenja tranši ruskog kredita Srbija do sada na ime penala platila više od 4,7 miliona dolara, a zbog greške u projektu vijadukta i tunela još dodatnih 30 miliona dolara.
Krajem oktobra u Srbiju je došao prvi od tri brza voza koje je Srbija kupila od švajcarske kompanije „Štadler“, ali kada će on krenuti redovno da saobraća na liniji Beograd-Novi Sad, koja je u izgradnji, i kasnije ka Subotici i mađarskoj granici – još nije poznato, piše BIRN.
BIRN je došao do dokumenata koji pokazuju da novac iz kredita nije korišćen samo za gradnju pruge, već je korišćen i za zakup šest automobila od ruske firme RŽD koja je izvođač radova na deonici od Stare Pazove do Novog Sada, što je plaćeno skoro neverovatnih 720.000 dolara.
BIRN podseća da je Aleksandar Vučić krajem 2015. godine, tada na mestu premijera, u okviru predizbornih obećanja rekao da će „modernizacija pruge od Beograda do Budimpešte biti završena do sredine 2018. godine“.
Tri godine kasnije ti predizborni rokovi nisu ispunjeni. Umesto obećanog brzog voza do sredine 2018. godine, dobili smo tek započete radove na prvoj deonici Beograd – Stara Pazova, koji se finansira iz kineskog kredita, a koji su svečano otvoreni za javnost 28. novembra 2017, dok su zvanično otpočeli tek pola godine kasnije.
Za drugu deonicu Stara Pazova – Novi Sad, koja se gradi iz ruskog kredita, građevinska dozvola izdata je tek 31. januara 2019, iako je to trebalo da bude učinjeno do 29. avgusta 2017.
Na trećoj deonica, od Novog Sada do Subotice (Kelebije), koja se takođe finansira iz kineskog kredita, radovi nisu započeti, a prema BIRN-ovim saznanjima, još traje postupak izdavanja građevinske dozvole.
Najnovija obećanja ponovo su vezana za predizborni trenutak. Vučić, koji je u međuvremenu postao predsednik kom se u maju naredne godine završava mandat, ponovo obećava brzu vožnju, ovoga puta samo do Novog Sada i to početkom sledeće godine.
Može li pruga do tog obećanog roka u februaru naredne godine biti osposobljena za bezbedan prevoz putnika i robe, i koliko su građane Srbije koštale dosadašnje docnje na realizaciji ovog projekta?
Sudeći prema izjavi koju je za BIRN dao jedan ekspert, koji nije želeo da mu objavimo ime, a koji je upoznat sa detaljima realizacije projekta na delu brze pruge, ne bi trebalo očekivati da saobraćaj bude pušten pre proleća. Slično se može zaključiti i iz odgovora koje je BIRN dobio od Infrastrukture železnice i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koji kažu da su “radovi u viskom stepenu završeni”, ali i da predstoje testiranja pruge.
Osim problema sa probijanjem rokova, BIRN saznaje da je zbog grešaka u projektu, kao i nepovlačenja rata kredita na vreme, Srbija već platila ogromne penale, dok se u isto vreme novac umesto na izgradnju, rasipao na nabavku automobila, šoljica za kafu, bojlera….
Prema saznanjima BIRN-a, zbog grešaka koje je Institut za saobraćaj CIP napravio prilikom projektovanja vijadukta i tunela u Čortanovcima, država je morala da ruskom partneru plati odštetu od oko 30 miliona dolara.
BIRN takođe saznaje da zbog kašnjenja u povlačenju tranši ruskog kredita za izgradnju deonice od Stare Pazove do Novog Sada, Srbija je platila kaznu od više od 4,7 miliona američkih dolara.
Tu informaciju iz Infrastrukture železnice i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nisu ni potvrdili ni demantovali, ali ju je za BIRN potvrdila bivša ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.
Ona je kazala da se tek nakon uzimanja ruskog kredita od 800 miliona dolara došlo do saznanja da „po tom kreditu nisu dogovoreni konkretni projekti, već je načelno dogovoren iznos kredita za železnicu“ što je bio jedan od razloga nepovlačenja kredita u dogovorenom roku i plaćanja penala.
