Protest u Loznici zbog Rio Tinta: To je trovačnica, nećemo referendum

Img Foto: N1

Ispred gradske skupštine u Loznici okupili se građani nezadovoljni zato što će odbornici verovatno usvojiti prostorni plan, kojim će, prema rečima Marijane Petković iz inicijative "Ne damo Jadar", kompanija Rio Tinto, koja želi da gradi rudnik jadarita u tom kraju, biti upisana u plan grada, što je, kako navodi, "početak svih kasnijih dozvola na osnovu kojih će tražiti građevinsku dozvolu za sva postrojenja u Nedeljicama koje planiraju".

„Zadovoljni smo brojem građana koji su došli sa strane, ali nismo zadovoljni brojem Lozničana koji danas nisu ovde, misleći da ova priča njih ne dotiče. Jadar je problem cele Srbije, ali Lozničana, Malog Zvornika, Ljubovije i Krupnja je najveći, i to su gradovi i opštine koji su žrtvovani, samo to narodu nije rečeno“, poručuje Petković i dodaje da se nada da će odbornici „kao ljudi reći da za to ne mogu da glasaju“.

„To je trovačnica, dođite u Nedeljicu svi da vidite kako izgledaju istraživanja koja su oni pokušali da sakriju. Oni su došli 2004, nikada kao ljudi nisu nam odgovorili na tri ključne stvare: šta ćemo sa bukom, sa vodom, kolika je minimalna količina zagađenja? Ništa od ovoga što obećavaju ne mogu da ispune. Jedna bušotina koja curi pet godina, i svake godine se plaća nadoknada za izlivanje u polja i oštećenje useva, jer moguće da ona ne može da bude popravljena. Sad su dokazali u zahtevu za studiju da ta bušotina ima najveća izliv arsena u studiji“, ukazuje ona.

Na pitanje šta misli da li će biti referenduma o tom pitanju, ona odlučno poručuje „Nećemo referendum!“

„Ovo je sve potkupljeno, je l’ znate da Rio Tinto daje vaučere ljudima koji razmišljaju da prodaju svoje njive, tri hiljade evra im poklone u poljoprivrednoj apoteci. Rio Tinto može da kupi celu Srbiju, pa što ne bi mogao jedan referendum. A mi na terenu najbolje znamo kako radi Rio Tinto. Zato državo u Jadar, a ne da ostavite narod potpuno sam“, navodi ona i ističe da „sve što je u vezi sa Rio Tintom je megalomansko“.

Protestu se pridružila i građanska platforma „Akcija“, čiji predsednik Nebojša Zelenović na pitanje da li je to politizovanje protesta kaže da to „nije pitanje politizacije, ali jeste ključno političko pitanje na koje ne dobijamo nikakve odgovore“.

„Ovde ste nekad imali šest-sedam organizacija, sad imate dve-tri, a za par meseci biće samo jedna i ona će imati vrlo jasan cilj – kako da sačuvamo našu vodu, našu zemlju i našu budućnost i za to se svi zajedno borimo. Niko ovde nije politizovao skup, svi su došli da izraze nezadovoljstvo ovim apsurdnim prostornim planom koji se usvaja u nevreme, u tišini, oni su hteli da proguraju na mala vrata, kroz Skupštinu Loznice, da organ koji nema nadležnost za to, usvoji jedan prostorni plan i formalno preuzme odgovornost za donošenje jedne ovako važne odluke. U tom prostornom planu stoji da će biti rudnik, da će on biti površine 860 hektara, stoji da će 2.000 hektara biti zauzeto, izrađivač plana je napisao u tom istom prostornom planu da postoji velika opasnost po ekologiju i životnu sredinu čitavog ovog prostora“, ističe Zelenović.

On dodaje „stojimo ovde na najvećem podzemnom vodozahvatu, zajedno sa Mačvom, u jugoistočnoj Evropi, ali ne bilo kakve vode, već čiste pijaće vode“.

Na pitanje šta on misli da li će biti referenduma, on naglašava da u prostornom planu piše da će veliki prostor biti devastiran i da narednih 80 godina neće moći da se oporavi. „Šta ćemo mi, da se iselimo“, pita Zelenović.

„Bio referendum ne bio, treba da zaštitimo državu od toga da je zarobe totalni diletanti i neznalice, koji ne umeju da pročitaju ni prostorni plan“, poručuje Zelenović.

Kako javlja reporter N1, građani najavljuju da će svojim telima napraviti prsten oko zgrade Skupštine, kako odbornici posle sednice ne bi mogli iz nje da izađu.

Blumberg je objavio da je Rio Tinto opredelio 2,4 milijarde dolaza za gradnju rudnika jadarita kod Loznice. Vlast na to gleda kao na ekonomski prosperitet, dok građani i aktivisti smatraju da je to ekološka katastrofa. Oni ne veruju Rio Tintu zbog njihovog ranijeg poslovanja u drugim državama, pa zbog toga ne veruju ni kada im iz kompanije kažu da će uticaj na ćivotnu sredinu biti minimalan, i da će biti uloženo dovoljno sredstava kako bi se izbegla ekološka katastrofa.

Planirano je da gradnja rudnika počne tokom 2022. i da traje četiri godine, da bi 2026. otpočela eksploatacija, a da tri godine kasnije bude postignut pun kapacitet proizvodnje litijum-karbonata.

Autor: N1





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs