Foto: Pixabay
Manjak u državnoj kasi, koji je predviđen novim rebalansom budžeta, biće rekordno visok. Prema analizi Fiskalnog saveta, deficit od 483 milijarde dinara, što je 8,8 odsto BDP, ubedljivo je najveći fiskalni deficit Srbije od kada se o tome objavljuju podaci. Uz to, nije potpuno jasno koji troškovi su dodati u odnosu na aprilski rebalans, i na šta se, konkretno, troše milioni evra.
Fiskalni savet kritikuje netransparentnost javnih rashoda u novom rebalansu budžeta za 2020. godinu , koja je dodatno povećana u odnosu na prethodne budžete.
Koji novi troškovi su dodati u odnosu na aprilski rebalans – nije potpuno jasno, tojest namena tih novih rashoda nije dovoljno jasno predstavljena.
“Nije objašnjeno na šta tačno odlazi oko 150 miliona evra povećanja neto budžetskih pozajmica – pretpostavljamo da najveći deo tih sredstava ide za Er Srbiju. Kancelarija za javna ulaganja dobila je novih 100 miliona evra bez bilo kakvog objašnjenja namene tih sredstava, što je neočekivano imajući u vidu da se istim rebalansom, na primer, transparentno pokazuju investicioni projekti koji se izvršavaju sa razdela Ministarstva građevinarstva. Nije objašnjeno ni zašto su investicije Ministarstva odbrane povećane za oko 100 miliona evra – troškovi izgradnje i opremanja kovid-bolnica mogu objasniti tek polovinu ovog povećanja”, ukazuje Fiskalni savet.
Zatim, u rebalansu se pojavljuju nove budžetske stavke od 40 miliona evra za subvencije u elektroenergetskom sektoru (koje najverovatnije, prema navodima Fiskalnog saveta, odlaze u EPS), subvencije za aviosaobraćaj od 35 miliona evra evra (koje najverovatnije odlaze na izgradnju aerodroma u Trebinju) i drugo.
“Poreski obveznici Srbije morali bi imati mnogo detaljniji uvid u to kako se troše njihova sredstva – na šta je Fiskalni savet već jasno upozorio prilikom ocene prvog rebalansa budžeta za 2020. u aprilu ove godine. Tad smo donekle imali razumevanja za netransparentno prikazivanje javnih rashoda budući da je taj rebalans rađen po hitnoj proceduri u cilju što efikasnije realizacije antikriznog paketa mera. Sad, međutim, ne postoji opravdanje za ovakav pristup Vlade prilikom izrade novog rebalansa budžeta”, ističe Fiskalni savet.
Ogromno povećanje fiskalnog deficita u 2020. nije samo posledica uticaja zdravstvene krize na budžet već i strukturnih slabosti države i neracionalnih mera ekonomske politike. Srbija će u 2020. imati osetno veći budžetski deficit u odnosu na prosek zemalja Centralno istočne Evrope (8,9 odsto BDP-a u odnosu na 7,5 odsto BDP-a).
To je, navodi se, neočekivan rezultat uzimajući u obzir činjenicu da je privreda Srbija znatno manje pogođena zdravstvenom krizom..
“Ovo je ubedljivo najveći fiskalni deficit Srbije od kad se o tome objavljuju podaci i veći je za oko 40 odsto u odnosu do sada najveće ostvarene deficite iz 2012. i 2014. godine. Uz to, komparativna analiza pokazuje da će deficit Srbije u 2020. biti i među najvećim u Centralno-istočnoj Evropi, gde će u proseku iznositi 7,5 odsto BDP-a”, ističe Fiskalni savet.
To sve se ne može, smatra Savet, objasniti samo uticajem pada BDP-a na javne prihode i neposrednim troškom sprovedenih antikriznih mera.
“Dobar deo deficita u 2020. nastao je zapravo tako što je zdravstvena kriza ogolila probleme koji su duži niz godina gurani pod tepih. Dugogodišnja nedovoljna ulaganja u zdravstvo dovela su do toga da je Srbija u tekućoj krizi morala da izdvoji znato više budžetskih sredstava u odnosu na uporedive zemlje za nabavku neophodne opreme i unapređenje zdravstvene infrastrukture”, ukazao je Fiskalni savet.
Izvor: N1
