Koliko nas košta spomenik Stefanu Nemanji?

Img Idejno rešenje spomenika, foto: gradnja.rs

I dok vlast opisuje početak izvođenja radova na podizanju spomenika Stefanu Nemanji ispred bivše Glavne železničke stanice u Beogradu kao istorijski događaj, stručna javnost pokreće peticiju za njegovo hitno uklanjanje zbog nezakonitog i besmislenog trošenja novca građana Srbije, piše Mašina.rs.

Prvi delovi spomenika Stefanu Nemanji, iniciranog na predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića, kako je to proteklih dana u medijima često naglašavao zamenik gradonačelnika Beograda, postavljaju se ovih dana na Savskom trgu u Beogradu. Radovi otpočeti u subotu 15. avgusta, trajaće naredna tri meseca, a radiće se u nekoliko faza, sve do novembra. Prema izjavama nadležnih, ukupna visina spomenika, rad ruskog vajara Aleksandra Rukavišnikova, iznosiće 28 metara, od kojih će pet metara biti pod zemljom, sa šipovima koji će biti dubine 15 metara kako bi se garantovala stabilnost, dok će ceo spomenik biti posebno osvetljen.

Ipak, izabrano konkursno rešenje vajara iz Rusije je od samog početka pratio niz kontroverzi, od podnošenja ostavke čuvenog vajara Miodraga Živkovića na mesto člana žirija maja 2018. godine, do same cene izrade spomenika, koja se i dalje skriva od očiju javnosti.

U tekstu ostavke profesora Živkovića upućenom predsedniku žirija Nikoli Selakoviću, tada generalnom sekretaru predsednika Republike Srbije, objavljenom u nedeljniku Danas, navedeno je da su razlozi isključivo profesionalne prirode.

Živković je tom prilikom naveo da je predsednik žirija Nikola Selaković i pored konstatacije članova žirija da ni jedno od pet izabranih rešenja „ne zadovoljava vizuelne, simboličke i sadržajne zahteve“ definisane konkursom, insistirao da se dodeli prva nagrada, koja je preglasavanjem pripala pomenutom ruskom vajaru.

Peticija protiv populističkog spomenika

Da u javnosti postoji veliki otpor izgradnji ovog spomenika, govori u prilog i peticija pokrenuta početkom avgusta sa nekoliko hiljada potpisnika, koju je pokrenuo likovni umetnik i pisac, Dejan Atanacković, dobinik NIN-ove nagrade za najbolji roman 2017. godine.

Zahtevi su usmereni na obustavljanje radova i poništavanje svih odluka koji se tiču „ovog megalomanskog i besmislenog projekta kojim se nezakonito i suludo troši novac građana Srbije“ te na protivljenje „postavljanju neprimerenog i rogobatnog spomenika, zloupotrebi istorije i javnog prostora, i daljem pretvaranju Beograda u ruglo naprednjačkog kiča” posmatrajući ga „kao nasilje nad gradom i građanima, i kao izraz samoljublja kleptokratske vlasti“.

Opširnije pročitajte na Masina.rs

 





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs