Foto: Pixabay/ilustracija
Najava da bi Evropska komisija mogla da zamrzne 1,6 milijardi evra iz Plana rasta namenjenih za Srbiju i nije iznenađenje – za one koji su pažljivo slušali i pamte poruke iz Brisela. Sve su bile upućene vlastima u Beogradu, ali ih je, čini se, ona tek sada uzela za ozbiljno i spremna je da se bavi izmenama i dopunama pravosudnih zakona. To su najavili i pre nego što je stiglo konačno mišljenje Venecijanske komisije. Nameće se pitanje – šta su i zašto čekali do sada i koju igru ovaj put igra Srpska napredna stranka.
Igra je odigrana, a posao je završen, rekao je za portal N1 diplomata, bivši šef Misije Srbije i potpredsednik Srbija centra (SRCE) u EU Duško Lopandić.
Naime, hronologija ide ovako. Set pravosudnih, takozvanih Mrdićevih zakona usvojen je 28. januara. Istog dana reagovala je Evropska komisija i nazvala to korakom unazad, a komesarka za proširenje Marta Kos je već sutradan pozvala da se izvrši revizija pravosudnih zakona i usklade se sa standardima EU.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 30. januara potpisao Mrdićeve zakone.
U mesecima koji su usledili nizale su se kritike iz EU, a Srbija je mišljenje Venecijanske komisije zatražila tek pošto su zakoni usvojeni.
Komesarka Kos je još u intervjuu N1 datom 12. februara ponovo kazala da očekuje da Srbija revidira zakone i istakla da Brisel analizira da li Srbija i dalje ispunjava kriterijume za pretpristupnu finansijsku pomoć.
Vlast je nastavila da radi po svome, to jest – ne radi ništa po pitanju tzv. Mrdićevih zakona. Sve do 20. aprila kada je iz Evropske komisije stigla vest da je Marta Kos na sastanku Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da EK i dalje razmatra da li će Beogradu isplatiti novac namenjen iz Plana rasta.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić je brže-bolje kazala da će Srbija početi rad na izmenama i dopunama zakona i pre nego što u junu stigne mišljenje Venecijanske komisije, jer će biti dovoljno mišljenje ekspertskog tima, koje je u međuvremenu i objavljeno 24. aprila.
"Sproveli su šta su hteli", blokirali TOK
„To je igra. Sproveli su ono što su hteli i sada mogu da ispravljaju nešto. Suština je bilo to da se izvrši neka vrsta napada na Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK)“, rekao je Lopandić za portal N1 i istakao da je glavni posao završen.
Naime, dok su iz EU stizale kritike, vlast je primenjivala nove zakone. Održani su izbori za Visoki savet tužilaštva (VST), u koji se uključila i BIA, podseća sagovornik N1, a upravo je VST taj koji je prema Mrdićevim zakonima postao nadležan za upućivanje tužilaca u TOK.
Završeno je i sa upućivanjem tužilaca u TOK, to jest od 11 ranije upućenih tužilaca VST je četvoro vratio u svoja matična tužilaštva. Među vraćenim tužiocima je i Aleksandar Barac, koji je deo tužilačkog tima u predmetu „nadstrešnica“.
Glavni posao su završili, kaže Lopandić i dodaje da su novim propisima tužioci sprečeni da komuniciraju sa inostranstvom i da sada ta komunikacija mora da ide preko Ministarstva pravde, što je takođe naišlo na kritike u Briselu.
„Ključno zašto ih nije bilo briga da urade nešto do sada je da bi blokirali TOK“, istakao je.
To što će pravosudni zakoni sada biti promenjeni i što je Skupština usvojila 40 zakona, koji su bili na dnevnom redu pre neki dan, a deo su reformske agende, prema oceni Lopandića - suštinski ne menja ništa. Jer ostaje glavni problem – nepoštovanje demokratije i vladavine prava, dodaje.
