Foto: Cemaforum/ilustracija/canvaAI
Borba protiv korupcije bila je najskuplja politička reč sadašnjeg predsednika države Aleksandra Vučića, dok je učvršćivao svoju moć tokom prve petoletke na vlasti. On joj se vraća s vremena na vreme.
Lustracija bi mogla biti najskuplja reč pobunjenih studenata, koji je vide kao jedan od glavnih načina borbe protiv ove vlasti i njene nemerljive korupcije, piše Danas.
Studenti u blokadi su u subotu na svom skupu “Šta znači pobeda” izložili deo svog programa, posle preuzimanja vlasti, koji podrazumeva strogo sprovođenje lustracije, koja nije uspela posle 5. oktobra, i Zakona o poreklu imovine.
Da su pogodili u centar pokazuje i brza Vučićeva reakcija, koji je ocenio da je lustracija nedemokratska, dok je prihvatio predlog o proveri imovine.
Tokom prethodnih godina i opozicione partije predlagale su ista ili slična rešenja, ali na izborima nisu uspevale da u dovoljnoj meri pridobiju građane i dođu na vlast.
U takvoj situaciji pitanje je šta ove studentske predloge izdvaja od opozicionih i kao građani, koji su toliko puta bili slagani, sada mogu da poveruju da će pravda biti zadovoljena. Odnosno da će oni koji su se tokom prethodnih 14 godina nelegalno obogatili odgovarati i da više neće moći da se bave javnim poslom i politikom što im je bogaćenje omogućavalo i olakšavalo. Uz to, pitanje je i može li opozicija da pomogne studentima.
Studenti imaju najveći legitimitet
Marko Miletić, urednik portala Mašina, za Danas kaže da studenti, kao mladi ljudi koji nisu do sada bili politički aktivni svakako imaju najveći legitimitet da iznesu predloge i zahteve vezane za lustraciju i ispitivanje porekla imovine.
– U ovom momentu ne znamo koji ljudi će nositi studentsku izbornu listu, ali bez obzira na to građani koji su u velikom broju i ranije podržavali tu vrstu političkih predloga i očekivali pokretanje određenih koraka sada u studentima, s pravom, vide novu snagu koja bi zaista i mogla da dovede do konačne realizacije tih politika – navodi on.
Miletić dodaje da je zanimljivo da je lustracija jedan od prvih političkih predloga koji su studenti predstavili, što jasno pokazuje koliko je društvo zapravo podeljeno i koliko je malo poverenje u vršioce vlasti ali i političare generalno.
Šta narušava poverenje građana
– Vlast iz godine u godinu upada u različite korupcionaške afere, a ona vezana za novosadsku železničku stanicu je dovela i do gubitka velikog broja života i pobune građana koja i dalje traje. Dodatno i u opozicionim strankama ima ljudi koji su bili deo prethodnih vladajućih struktura i često su i oni mete zahteva za lustracijom što narušava poverenje kod građana, odnosno veru da bi opozicione stranke zaista i sprovele takve politike ukoliko bi došle do poluga vlasti – pojašanjava.
I konstatuje da je od iznošenja takvih predloga do njihove realizacije dugačak put i za sada građani koji podržavaju tu vrstu politika mogu samo da se uzdaju u to da bi novi politički akter doveo do sprovođenja lustracije i pretresa porekla imovine.
Miloš Đajić, član Pobunjenog univerziteta, za Danas kaže da je na subotnjem skupu prezentovan delić programa koji studenti zajedno sa onima koji ih podržavaju pripremaju, te da smo već apsolvirali da je korupcija rak rana našeg društva.
– Studentima je tema korupcije važna i ja mislim da građani to vide i daju im podršku što je rezultiralo sa 395.043 prikujenih potpisa. Kada je o Zakonu o poreklu imovine reč, on neće biti osvetnički već zakon koji treba da ispravi nepravde, otimanje i lopovluk ali i da postavi novi okvir funkcionisanja sistema u kom će svako ko dodjem na vlast dobro razmisliti da li će se bahatiti imovinom koju od svog rada i zarade ne može sebi da priušti – pojašnjava on.
Ključna razlika
Na pitanje šta to studenstke predloge razlikuje od opozicionih, odgovara da ovi predlozi nisu gotova stvar i da će biti dodatno razvijani kroz široku stručnu raspravu.
– Ključna razlika je da studenti i svi oni koji ih podržavaju postavljaju novi sistem. Oni nisu lično zainteresovani za vlast i funkcije što opozicija jeste. Verujem da opozicija može da doprinese i svojim predlozima da kao društvo dodjemo do najboljih ili najrealisticnijih rešenja – ističe Đajić.
Izvor: Danas
