Foto: Cemaforum/arhiva
Iako je Zakon o socijalnom preduzetništvu donet pre tri godine, preduzeća koja posluju na principima humanosti i društvene odgovornosti još nemaju pravo na podsticaje iz budžeta, poreske i druge olakšice. Zato ne čudi, kažu stručnjaci, da u Srbiji ima tek tridesetak registrovanih socijalnih preduzeća, iako na principima solidarne ekonomije posluje više od 1.000 privrednih subjekata. Za sada jedan od najvećih donatora socijalnih preduzeća u Srbiji je Evropska unija.
Socijalna preduzeća vraćaju najmanje 50 odsto svojih prihoda društvenoj zajednici. Proizvode na ekološkim principima, bave se problemima osoba sa margine i zapošljavaju ih. Čak i oni koji za socijalna preduzeća nisu čuli, čuli su za "Lice ulice". Društveno angažovani magazin koji na ulici prodaju socijalno ugrožene osobe.
"Mi apsolutno nikakvu saradnju sa državom nemamo. Pokušavali smo od samog početka da je uspostavimo, ali to nikada nije uspelo. Jedino smo nekada davno imali vrlo ograničenu saradnju sa Ministarstvom kulture", navodi Nikoleta Kosovac iz Fonda "Lice ulice".
Socijalna preduzeća u Srbiji proizvode i hranu, prirodnu kozmetiku, bave se reciklažom i preradom sirovina u reklamni i kancelarijski materijal. Njihovi najčešći klijenti su velike privatne korporacije, ali stručnjaci kažu da bi kupovina od njih trebalo da bude i obaveza javnih preduzeća.
"Socijalna preduzeća i oni koji posluju na taj način ne vide veliki smisao u sticanju statusa. Time dobijaju samo dodatne obaveze – moraju da izveštavaju, da na neki način predaju državi neku vrstu izveštaja o svom poslovanju, ali ne dobijaju konkretne benefite, čak ni u pogledu promocije ili vidljivosti", objašnjava Neven Marinović iz organizacije "Smart kolektiv".
Finansijski doprinos i otpornost u krizama
Iako je primarni cilj socijalnih preduzeća korist za društvenu zajednicu i osetljive grupe, njihov finansijski doprinos privredi nije zanemarljiv. U vreme korone i ekonomske krize socijalna preduzeća pokazala su visok nivo prilagodljivosti i otpornosti, kažu istraživanja Evropske unije u kojoj svako šesto preduzeće ima prefiks socijalno.
"Veoma smo posvećeni razvoju socijalnih preduzeća na Zapadnom Balkanu. Ona nude praktična rešenja za socijalnu inkluziju i ekološke izazove. EU podržava razvoj tog ekosistema u Srbiji, jer će to poboljšati živote ranjivih grupa i ojačati lokalne ekonomije. U EU raste broj uspešnih socijalnih preduzeća koja pokazuju da biznis može doprineti pozitivnim društvenim promenama", izjavio je Metju Peno, programski menadžer u Delegaciji EU u Srbiji.
Čekanje na akcioni plan
Iako su stručnjaci očekivali da će posle usvajanja Zakona o socijalnom preduzetništvu biti usvojen i akcioni plan koji bi uredio ovu oblast, taj dokument se i dalje čeka. Da li će i kada Srbija početi da podstiče ovu oblast, odgovor nismo dobili u resornom ministarstvu.
Za sada jedan od najvećih donatora socijalnih preduzeća u Srbiji je Evropska unija. Iako proizvodi socijalnih preduzeća nisu vidljivi velikom broju potrošača, stručnjaci kažu da se sve više građana interesuje i da su spremni da plate i višu cenu za nešto što je dobijeno na održiv i human način.
Izvor: RTS
