Privatno obezbeđenje ili parabezbednosna struktura vlasti?

Img Foto: Pixabay/ilustracija

Predsednička inauguracija, Savamala, sednica lokalne Skupštine grada, tokom protesta ispred stranačkih prostorija, naposletku i unutar državnog fakulteta – ovo su sve lokacije, kao i mnoge druge, na kojima je javnost mogla da svedoči prisustvo privatnog obezbeđenja. Ono što je takođe u tim instancama bilo vidljivo je upotreba sile nad novinarima, opozicionim odbornicima, običnim građanima i studentima. S toga, i logično pitanje – zašto privatno obezbeđenje radi posao policije, i dalje zvanične aparature sile države, kao i da li to radi po zakonu, piše portal Mašina.rs.

Pod okriljem noći, u ranim jutarnjim časovima neidentifikovana lica ulaze u prostorije Državnog Univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) i nasilno „izbacuju“ studente u blokadi iz zgrade. Upadaju tako što uzvikuju „požar“ i „policija“, te istog momenta počinju sa primenom sile. Na njima nisu vidljiva nikakva obeležja, samo crne majice. Uniformisanih policajaca, kojih je bilo svega nekoliko, po dostupnim snimcima kao da su stajali sa strane, ne želeći previše da se „mešaju“.

Studenti su, pak, kasnije tog dana ponovo ušli na fakultet. Međutim, javnost i dalje nije upoznata po kom osnovu je DUNP angažovao tu službu obezbeđenja. Ali je zato, istog tog dana, saznala da su isti ljudi koji su bili uposleni u Novom Pazaru takođe bili na sednici Skupštine opštine Kraljevo. Tada je došlo do sukoba između obezbeđenja i odbornika Lokalnog fronta (LF), odnosno primene sile nad odbornicima, te pokušaja izbacivanja lokalnih opozicionara iz sale.

Kako je prethodno za Mašinu govorio Predrag Voštinić iz LF, u pitanju su isti ljudi, odnosno firma Security Guard 036 koja je registrovana kao agencija za obezbeđivanje lica i objekata, te ima neophodnu licencu za pružanje takvih usluga.

Međutim, licenca je jedno, a ono što se dešavalo u Novom Pazaru i Kraljevu sasvim drugo. Naposletku, sve više je primetan trend unajmljivanja ovakvih firmi za obezbeđivanje, iliti intervenciju na mesta koja, kolokvijalno rečeno, zuljaju aktuelni režim. Od protesta do blokada, sukobi između građana i obezbeđenja su sve češći.

Naposletku, i aktuelni gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je najavio formiranje nove bezbednosne službe, koji bi važila kao „produžena ruka policije“. Pripadnici Beogradske službe bezbednosti, kako je rekao Šapić, neće imati ovlašćenja policije, već će raditi u skladu sa zakonskim ovlašćenjima privatnog obezbeđenja.

Uzimajući sve u obzir, postavlja se pitanje zloupotrebe ovakvih agencija za svrhe pojačane represije vlasti nad građanima, odnosno kao još jedan aparat sile – onaj stranački, paravojni. Jer, prema Zakonu na koji se sam Šapić pozivao kada je obelodani ovakvu ideju prošle godine, takva služba bi prema građanima mogla da primenjuju sredstva prinude, i to od vezivanja, upotrebe fizičke snage, do vatrenog oružja. Naposletku, prethodni godina se primećuje porast u poslovanju ovakvih kompanija sa državom, te dobijaju enormne pare iz budžeta Srbije.

Obezbeđenje, ili batinaši?

Praksa da Univerzitet zaposli privatno obezbeđenje je proširena širom sveta. Svega ove godine isplivali su snimci na kojima se vidi kako obezbeđenje rasteruje demonstrante ili obične studente na fakultetima širom Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke. Zgodno je napomenuti da se pretežno radilo o studentima koji su pružali podršku Palestincima u Gazi, te da je i sam predsednik SAD Donald Tramp možda i najveći sponzor Izraela i Benjamina Netanjahua, svakako među onima koji ga najviše podržavaju.

Ako uzmemo u obzir da je sličnu taktiku primenila aktuelna vlast u Novom Pazaru, a sve u cilju rasturanja studentske blokade, paralele se same podvlače. Ipak, slučaj u Srbiji je drugačiji od onoga iz SAD, prvenstveno u vidu zakona, odnosno nepoštovanje istog. Jer, ukoliko ono jeste bilo privatno obezbeđenje, teško je bilo uočljivo.

Direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović u razgovoru za Mašinu navodi da, po njemu, ljudi koji su izbacili studente sa fakulteta nisu bili privatno obezbeđenje, već batinaši. Jer, kako kaže, ukoliko jesu, onda je Zakon o privatnom obezbeđenju prekršen.

„Zakon i pravilnik uređuju kako uniforma treba da izgleda, kao i ovlašćenja privatnog obezbeđenja, gde se jasno propisuje da ti ljudi moraju biti uniformisani, dok konkretan izgled uniforme određuje firma za koju oni rade. Ono što smo videli u Novom Pazaru je bilo dosta šarenoliko i raznovrsno, prvenstveno crno, ali to nije bila uniforma. Zatim, po istim propisima je jasno definisano da pripadnici privatnog obezbeđenja moraju imati na svojim uniformama jasno istaknutu oznaku obezbeđenja, odnosno Security, da imaju i logo firme za koje rade i možda i najvažnije da imaju legitimaciju vidno istaknutu na prednjoj strani, u visini grudi. Mi ništa od toga nismo mogli da vidimo na onim snimcima, a nije dovoljno da oni imaju samo licencu“, objašnjava Petrović.

Sličnog razmišljanja i Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja, koji za Mašinu ističe da na osnovu dostupnih snimaka jedino možemo da spekuliše o statusu onih koji su primenjivali silu u Novom Pazaru.

„Njihov prilično neprijatan izgled ostavljao je prostor i za krajnje neprijatne asocijacije, a jedino što je govorilo u prilog nekog službenog statusa bili su njihovi povici da su ’policija’. Međutim, za pouzdan zaključak da su stvarno to nedostajale su nužne pretpostavke, uniforme ili zakonom predviđene oznake, a za slučaj da su policija u civilu i predstavljanje na zakonom predviđen način značkom i službenom legitimacijom pre preduzimanja ovlašćenja. Budući da je naknadno postalo sasvim jasno da to nisu, njihovo predstavljanje da su policija jasno govori u prilog osnovanoj sumnji da je počinjeno krivično delo za koje je zaprećena kazna zatvora do 3 godine“, smatra Šabić.

Na kršenje drugog Zakona, odnosno o lažnom predstavljanju, ukazuje i Petrović, te takođe i dodaje i potencijalno krivično delo izazivanje panike, na osnovu povika o požaru.

Ceo tekst možete pročitati na portalu Mašina.rs.





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs