Foto: Peščanik
U Srbiji vlada samo jedan zakon, Marfijev – stvari uvek teže pogoršavanju. Proteklih meseci prisustvujemo eksponencijalnom porastu anomije: suspendovani su Ustav, zakoni, propisi i sve društvene norme. To potvrđuje i najnoviji Alarm izveštaj Koalicije prEUgovor o stanju vladavine prava u Srbiji predstavljen 4. decembra 2024. u Evropskoj kući u Beogradu.
Predstavnice koalicije prEUgovor Miša Bojović iz Transparentnosti Srbija, Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra i urednica izveštaja iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Jelena Pejić Nikić govorile su o glavnim nalazima izveštaja sa fokusom na dugo očekivanim izmenama krivičnog zakonodavstva, problematičnom funkcionisanju institucija, položaju aktivista i civilnog društva i upravljanju policijom.
Miša Bojović iz Transparentnosti Srbija navodi da se predlozi opozicije jako teško stavljaju na dnevni red: "Pa smo tako imali jednu situaciju u septembru kada je 86 narodnih poslanika podnelo jedan predlog zakona za zabranu iskopavanja litijuma i bora, da se izbegavalo sa stavljanjem ovog predloga na dnevni red, a kada je pritisak na neki način postao prejak, onda je predsednica Skupštine Ana Brnabić zakazala tu sednicu u istom danu kada se glasalo o rebalansu budžeta. Znači, trebalo je da započne odmah nakon glasanja o rebalansu budžeta. Međutim, kako se glasanje o rebalansu produžilo, sednica nije mogla da se održi za šta je predsednica Skupštine optužila opoziciju da su oni namerno prolongirali prethodnu sednicu.
Ta sednica je ponovo zakazana za sedam dana i onda opet imamo nekakvu zloupotrebu procedura. Narodni poslanici su bili prisutni u sali, ali su u momentu kada je trebalo da se obezbedi kvorum, oni izvukli svoje poslaničke kartice i nisu se identifikovali tako da kvoruma nije bilo sve dok sat vremena kasnije ponovo predsednica parlamenta nije pozvala poslanike vladujuće većine da obezbede kvorum i onda je sednica mogla i da se nastavi."
Kako kaže Vanja Macanović poslednja kvalitetna rasprava u Narodnoj Skupštini bila je 2016. godine kada su takođe usvajane izmene i dopune Krivičnog zakonika.
“Nakon toga ne postoji nikakva komunikacija sa Narodnom Skupštinom, ne postoji mogućnost da vi predlažete amandmane. Mi smo ove godine pokušale kada su isto, kroz brzu proceduru usvajane izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci poradici sa decom, pa je on usvojen na Vladi u četvrtak, a u petak se već našao u Narodnoj Skupštini, a za ponedeljak ujutru je bila zakazana sednica. Nemate mogućnost da pišete i da bilo kom narodnom poslaniku ili poslaničkoj grupi dostavite amandmane za neke stvari koje se tiču tog zakona zato što ste već zakasnili. I nema kada se diskutuje. Unazad od te 2016. godine mi stalno sprečavamo nastupanje veće štete", istakla je Vanja Macanović.
Po rečima Jelena Pejić Nikić postupanje policije koje sad viđamo svaki dan, je praksa sa protesta od 2020. “Mi vidimo kako se neki mehanizmi borbe protiv aktivista, aktiviraju kako od strane policije tako uz uključivanje i službi bezbednosti, političara i neidentifikovanih huliganskih grupa.”
Problem postoji i sa Sektorom unutrašnje kontrole koji treba da se bori protiv korupcije i koji treba da pokreće postupke zbog incidenata a to ne radi. Jelena Pejić Nikić dodaje: ”Tri godine nismo imali načelnika policije. To je osoba koja treba da garantuje i profesionalnost u policiji i zaštitu od uticaja politike i kriminala. A takve osobe nije bilo i videli smo i kroz neke pravne aspekte, neke podzakonske akte, ali i u praksi kako se ministar unutrašnjih poslova usled tog niedostatka direktora se više mešao u rad policije. Ivica Dačić je najavljivao i eto dobili smo konkurs, ali zamislite, dve sedmice pre raspisivanja konkursa se menja podzakonski akt, uredba, u kojoj se uređuje i postupak za izbor direktora tako da se poveća uloga ministra unutrašnjih poslova u izboru kandidata. Dakle, ministar je taj koji predlaže Vladi ko će da bude direktor policije, a potom ga Vlada postavlja. “
Sa strane Evropske unije postoji potreba i za intenziviranjem procesa proširenja. Nažalost, Srbija zbog mnogih problema ne može da se pomakne u tom procesu i vrlo je izvesno da će neke druge države iz regiona biti predvodnici procesa. Jasno da je Crna Gora jedna od njih jer se jasno pokazala po izveštaju Evropske komisije.
Jelena Pejić Nikić dodaje da se kao broj dva više ne spominje Srbija nego Albanija koja je otvorila pregovore i otvorila i u klasteru 1 i, nažalost, po ocenama Evropske komisije, u Poglavljima 23 i 24, Albanija je bolje ocenjena. “Sad vidimo i to je ono čega se plašimo, da će usred svih ovih geopolitičkih pritisaka i potrebe da se ne otvori nova kriza na žarištu koje, nažalost, jeste naš region, da će se prednost dati kratkoročno stabilokratiji, uključujući i to da nećete mnogo da kritikujete i ovaj režim u Srbiji. Na dugi rok svima treba da bude jasno da Srbija ne može da uđe u Evropsku uniju ukoliko ne sprovede reforme.”
Uzročno posledična veza, po rečima Vanje Macanović iz Autonomnog ženskog centra je što se ranije pregovaralo sa predstavnicima Evropske unije uz molbu - nemojte da prodajete naša ljudska prava za Kosovo: "Sada smo se sveli - molim vas, nemojte da prodajete naša ljudska prava za litijum. “
Izvor: Peščanik/Cemaforum.rs
