Sve o izbornom procesu u Srbiji: ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA (10)

Img Foto: CEMA - Luka K.

Sve o izbornom procesu u Srbiji je serijal tekstova koji građanima omogućava da na najlakši način dođu do neophodnih informacija koje se tiču izbora u Srbiji.

Kome mogu da se žalim ako vidim kupovinu glasova?

Davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem, koje često nazivamo “kupovinom glasova”, je krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti, te se krivična prijava protiv onoga za koga smatrate da je ovo delo učinio može podneti nadležnom javnom tužilaštvu, a to je osnovno javno tužilaštvo na teritoriji na kojoj je ovo delo učinjeno.

Nepravilnosti u kampanji, kao i kupovinu glasova možete prijaviti i Posmatračkoj misiji Crte na ovom linku, možete poslati mejl na prijavi@crta.rs ili nam se obratiti putem telefonskog broja 063/591-585.

Kako da se žalim na odluku RIK-a?

Protiv svakog rešenja Republičke izborne komisije donetog po prigovoru može se izjaviti žalba Upravnom sudu u slučaju kada se radi o parlamentarnim i predsedničkim izborima. 

Bitno je napomenuti da onaj koji smatra da postoji povreda njegovog biračkog prava, mora prvo da podnese prigovor RIK-u jer RIK predstavlja prvostepeni organ koji ne može da pokrene postupak po službenoj dužnosti, već samo po prigovoru. Tek u slučaju da podnosilac prigovora želi da ospori odluku RIK-a donešenu po njegovom prigovoru, on može da izjavi žalbu Upravnom sudu, koji predstavlja drugostepeni organ. U slučaju izbora za narodne poslanike, žalba se podnosi Upravnom sudu u roku od 72 časa od objavljivanja tog rešenja na zvaničnom sajtu Republičke izborne komisije. 

Odluka po žalbi doneće se najkasnije u roku od 72 časova od prijema žalbe sa spisima. Ukoliko Upravni sud usvoji žalbu i poništi izbornu radnju, odnosno izbore, odgovarajuća izborna radnja, odnosno izbori ponoviće se najkasnije za deset dana.

Kada je reč o izborima zakazanim za 17. decembar, Upravni sud će tokom svih izbornih radnji, žalbe primati preporučenom pošiljkom ili neposredno na prijemnom šalteru, 24 časa svakog radnog dana, kao i subotom i nedeljom. Osim toga, birači mogu Upravnom sudu podneti žalbu i elektronskim putem, na adresu pisarnica@up.sud.rs, ali samo ako imaju kvalifikovani potpis.

Ko ima pravo i kome da uputi zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu?

Ukoliko je birača, prilikom glasanja na izborima za predsednika Republike ili na izborima za narodne poslanike, birački odbor neosnovano sprečio da glasa ili mu je na biračkom mestu povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje, birač u roku od 72 časa od zatvaranja biračkog mesta može lokalnoj izbornoj komisiji podneti zahtev za poništavanje glasanja koji se može odnositi samo na biračko mesto na kojem je taj birač upisan u izvod iz biračkog spiska.

Tek ukoliko lokalna izborna komisija rešenjem odbije ili odbaci ovaj zahtev, birač može podneti prigovor RIK-u i to u roku od 72 časa od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji RIK-a.

Prilikom glasanja na lokalnim izborima, birač koga je birački odbor neosnovano sprečio da glasa ili mu je na biračkom mestu povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje može lokalnoj izbornoj komisiji da podnese prigovor u roku od 72 časa od zatvaranja biračkog mesta. 

Pri tome, smatraće se da je birački odbor neosnovano sprečio birača da glasa ukoliko je, primera radi, birač došao na biračko mesto, a u izvodu iz biračkog spiska je već neko potpisan u polju za potpis pored njegovog  imena, te zbog toga nije mogao da glasa, moći će zbog ove okolnosti da podnese zahtev za poništavanje glasanja na tom biračkom mestu. U slučaju da mu birački odbor ponudi da se potpiše na nekom drugom mestu u izvodu iz biračkog spiska (pored imena nekog drugog birača) birač to može odbiti jer ne postoji zakonit način da se glasač evidentira i potpiše na nekom drugom mestu u izvodu iz biračkog spiska, osim onog na kojem je upisan u taj izvod.

Biraču na biračkom mestu pravo na slobodno glasanje može biti povređeno ukoliko je, na primer, izložen pritiscima da glasa ili ne glasa za određenu listu ili kandidata, a njegovo pravo na tajno glasanje biće povređeno onda kada je treće lice bilo u mogućnosti da vidi za koga je birač glasao ili ga je primoravalo da se izjasni  za koga je glasao.

Šta mogu da uradim ako mi birački odbor nije dozvolio da glasam ili mi je povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje?

Ukoliko vam birački odbor nije dozvolio da glasate ili smatrate da vam je bilo povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje, možete podneti:

  • U slučaju nacionalnih izbora (parlamentarnih ili predsedničkih) –  Zahtev za poništavanje glasanja na parlamentarnim i predsedničkim izborima, 
  • U slučaju lokalnih izbora – prigovor

Iako se razlikuju nazivi ova dva dokumenta za različite nivoe izbora, i jedan i drugi u prvom koraku se podnose lokalnoj izbornoj komisiji. Jedino ukoliko se podnosi zahtev za poništavanje na biračkom mestu u inostranstvu, onda se on podnosi direktno Republičkoj izbornoj komisiji.

Šta ako zahtev za poništavanje glasanja bude odbijen?

U slučaju da lokalna izborna komisija odbaci ili odbije zahtev za poništavanje glasanja na biračkom mestu, birač ima pravo da podnese prigovor na odluku o zahtevu Republičkoj izbornoj komisiji preko opštinske ili gradske izborne komisije. Rok za podnošenje ovog zahteva je 72 sata od trenutka kada lokalna izborna komisija svoju odluku objavi na sajtu Republičke izborne komisije.

RIK o prigovoru birača takođe ima 72 sata da donese odluku i objavi je na svom sajtu u odeljku prigovori. 

Ukoliko i RIK odbije ili odbaci prigovor, birač ima još jednu mogućnost, a to je da žalbu na rešenje RIK-a podnese Upravnom sudu. Da podnese žalbu Upravnom sudu, birač ima rok od 72 sata od momenta kad je RIK na svom sajtu objavio rešenje o žalbi birača. Odluka Upravnog suda je pravnosnažna i protiv nje se ne može pokrenuti vanredni pravni lek, odnosno birač više nema mogućnost žalbe.

U slučaju lokalnih izbora, kako mogu da podnesem prigovor zbog toga što mi birački odbor nije dozvolio da glasam ili mi je povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje?

U roku od 72 sata od trenutka kada mu je povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje, birač može da podnese prigovor lokalnoj izbornoj komisiji. Lokalna izborna komisija potom ima rok od 72 sata da odluči o prigovoru, da donese rešenje i da ga objavi na sajtu. 

Birač kome je povređeno pravo u roku od 72 sata od objavljivanja rešenja kojim se odbija ili odbacuje prigovor na to rešenje može da podnese žalbu višem nadležnom sudu (sudu na čijem se području nalazi sedište skupštine). Lokalna izborna komisija je dužna da u roku od 24 sata od prijema žalbe dostavi višem sudu žalbu i ostale spise predmeta. Sud donosi odluku u roku od 72 sata od prijema žalbe i spisa i dostavlja je putem lokalne izborne komisije. Takođe, ona će biti objavljena na sajtu izborne komisije.

Prigovor mora da bude jasno napisan i da sadrži sve ono što je potrebno da bi po njemu moglo da se postupi, a naročito:

  • 1) označenje da se prigovor podnosi izbornoj komisiji;
  • 2) ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta, broj telefona i adresu za prijem elektronske pošte podnosioca prigovora ako je podnosilac prigovora fizičko lice;
  • 3) naziv i sedište podnosioca prigovora i ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta, broj telefona i adresu za prijem elektronske pošte lica koje je ovlašćeno da zastupa podnosioca prigovora ako je podnosilac prigovora pravno lice;
  • 4) naziv proglašene izborne liste, naziv podnosioca proglašene izborne liste i ime, prezime, JMBG, mesto i adresu prebivališta, broj telefona i adresu za prijem elektronske pošte lica koje je ovlašćeno da zastupa podnosioca proglašene izborne liste ako prigovor podnosi podnosilac proglašene izborne liste;
  • 5) potpis podnosioca prigovora;
  • 6) predmet prigovora, a naročito tačan naziv odluke uz označenje donosioca, datuma donošenja i broja pod kojim je zavedena odluka ako se prigovorom osporava odluka, odnosno tačan opis radnje uz naznačenje ko je i kada tu radnju preduzeo ako se prigovorom osporava radnja u izbornom postupku;
  • 7) činjenice na kojima se zasniva prigovor;
  • 8) dokaze.

Ako je prigovor nerazumljiv ili nepotpun, izborna komisija donosi rešenje kojim ga odbacuje.

Šta birači mogu da urade na dan glasanja ako primete nepravilnosti koje se ne tiču direktno njih?

Na dan glasanja moguće su razne nepravilnosti kao što su:

  • narušavanje tajnosti glasanja birača
  • vođenje paralelne evidencije birača
  • kupovina glasova
  • glasanje bez dokumenata
  • glasanje bez prethodne provere UV lampom
  • da je birač upisan da je već glasao
  • biraču nije dozvoljeno da glasa, a on tvrdi da je upisan u birački spisak
  • fizički incident
  • prisustvo neovlašćenog lica na biračkom mestu
  • „bugarski voz“, odnosno unapred popunjeni listići za glasanje
  • pritisci na birače i članove odbora
  • snimanje na biračkom mestu
  • deljenje propagandnog materijala na biračkom mestu

U slučaju da birač primeti neke od navedenih nepravilnosti na biračkom mestu, a ne tiču se direktno njega, prigovor koji podnese neće se razmatrati.

Birači te nepravilnosti mogu da prijave policiji i tužilaštvu, ili da o tome obaveste Posmatračku misiju Crte na broj 063/591-585 i dobiju savet kako da postupaju.

Koje prigovore birač može da podnese tokom izbornog procesa?

Birači mogu da podnesu sledeće prigovore tokom izbornog procesa –

  • Prigovor protiv rešenja o proglašenju izborne liste
  • Prigovor protiv rešenja kojim se po službenoj dužnosti poništava glasanje na biračkom mestu
  • Prigovor protiv rešenja kojim je odbačen ili odbijen zahtev za poništavanje glasanja na BM
  • Prigovor zbog toga što u propisanom roku nije doneta odluka o zahtevu za poništavanje glasanja na BM
  • Prigovor protiv rešenja kojim se po službenoj dužnosti konstatuje da se na biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja
  • Prigovor zbog toga što u roku (propisanim zakonom ili podzakonskim aktom RIK-a) nije doneta odluka, preduzeta radnja
  • Prigovor protiv rešenja o imenovanju člana/zamenika člana RIK-a ili izborne komisije u proširenom sastavu
  • Prigovor protiv rešenja o imenovanju člana/ zamenika člana biračkog odbora u stalnom sastavu
  • Prigovor protiv rešenja o imenovanju člana/zamenika člana biračkog odbora u proširenom sastavu
  • Prigovor protiv zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja
  • Prigovor protiv zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja u inostranstvu
  • Prigovor protiv ukupnog izveštaja o rezultatima izbora

Izvor: CRTA





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs