Biblioteka Čačak: Riznica bez ključa (FOTO)

Img Foto: Biblioteka Čačak

Od 18. septembra ove godine dragocenu bibliotečku kolekciju staru gotovo čitav jedan vek, posetioci mogu videti u Velikoj sali čačanske Biblioteke na izložbi „Riznica bez ključaˮ. Zahvaljujući dobročinstvu naslednika Jovana Davidovića (1925–1977), Gradska biblioteka u Čačku je 1979. godine postala legatar vredne biblioteke celine koju je ovaj poliglota, bibliofil i kartofil decenijama sa velikom posvećenošću stvarao. 

Bogata i raritetna zbirka leksikografske i druge literature, tematski raznorodna međuratna periodika, kao i obimna i izuzetno raznovrsna kolekcija razglednica, doprinele su da se ova dragocena i po sadržaju jedinstvena „biblioteka u biblioteciˮ 2013. godine našla na „Listi stare i retke bibliotečke građe od velikog značajaˮ. U njoj je, kao rezultat Davidovićevog dugogodišnjeg interesovanja i kolekcionarske strasti, sačuvana skoro kompletna edicija „Zlatna knjigaˮ, koja je, prema ocenama istoričara književnosti, u deceniji pred Drugi svetski rat bila najznačajnija i najpopularnija izdavačka celina namenjena najmlađim čitaocima.

Davidović je uspeo da prikupi 104 od 105 knjiga iz jedanaest kola „Zlatne knjigeˮ, koju je u septembru 1930. godine pokrenuo i narednih deceniju i po uređivao dramski pisac, pozorišni kritičar, novinar i prevodilac, Živojin Bata Vukadinović (1902–1949). Iz ove lepo opremljene i žanrovski veoma razuđene edicije, čije objavljivanje je kasnije preuzelo Izdavačko i knjižarsko preduzeće Gece Kona, Davidović je nabavio sve publikacije, izuzev „Odabranih bajkiˮ Ludviga Behštajna. U njegovoj ličnoj biblioteci sačuvano je i 17 knjiga iz Nove serije „Zlatne knjigeˮ u izdanju „IPROZ-aˮ, uz pojedine publikacije objavljene tokom Drugog svetskog rata sa naznakom „Zlatna knjiga izvan redovnog kolaˮ.

Uvidevši značaj ove edicije, koja je obeležila detinjstva mnogih naraštaja i značajno uticala na formiranje književnog ukusa budućih čitalaca, ali i na kvalitet originalnog literarnog stvaralaštva za najmlađe u čitavom međuratnom periodu, čačanski bibliotekari su u više navrata prezentovali ovo knjižno bogatstvo kojim raspolaže fond o kome brinu. Ova edicija, „svojevrstan simbol dobre knjigeˮ, kako je istakao dr Slobodan Ž. Marković, njihovim zalaganjem je digitalizovana u celosti, a potom je digitalna kolekcija kompletirana u saradnji sa Gradskom bibliotekom „Karlo Bijelickiˮ iz Sombora. U digitalnom obliku, „Zlatna knjigaˮ postala je dostupna savremenim čitaocima na veb-sajtu čačanske Biblioteke, kao i u Digitalnoj biblioteci Narodne biblioteke Srbije.

Autor izložbe je Olivera Nedeljković, bibliotekar savetnik Zavičajnog odeljenja, a u tehničkoj realizaciji učestvovali su i Jelena Duković, Aleksandar Vukajlović, Mileta Stanojević, Mirko Drmanac i Vladimir Simić.

Pored nezaboravnih knjiga za decu, od kojih su mnoge prvi put na srpskom jeziku objavljene upravo u okviru ove edicije, postavka sadrži priču o njenom nastanku, stvaraocima zaslužnim za njenu vrednost i uspeh, kao i odlomke iz sećanja znamenitih intelektualaca (Svetlane Velmar-Janković, Jovana Ćirilova, Dušana Radovića, Dragoslava Srejovića, Raše Popova) koji svedoče o vlastitom odrastanju uz „Zlatnu knjiguˮ.

Izvor: Cemaforum.rs

 





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs