Užice FOTO: Aleksandar Stanojlović / Klima101
U okviru serije ekspertskih tekstova, arhitekta Aleksandar Stanojlović za Klima101 kroz nekoliko živih primera ispituje status, razvoj i budućnost šuma u velikim gradovima. Kako očuvati divljinu u urbanom području?
Uprkos permanentnom procesu urbanizacije svetskih gradova, savremeno prostorno i urbanističko planiranje izdvaja čuvanje i zaštitu velikih zelenih prostora kao posebno važan parametar u cilju zaštite javnog zdravlja stanovništva, regulisanja mikroklime u gradskim područjima i očuvanja prisustva prirode sa kojom delimo životnu sredinu.
Tako imamo javne parkove, gde čovek kontroliše i oblikuje biljne i životinjske vrste, ali i gradske šume, veće zelene prostore u samom sastavu gradova, koji su stanište vrstama koje određuje priroda. To su dragoceni prostori, važni regulatori prirodnih procesa i klimatski gradski ventili, koji su namerno, planski ostavljeni bez infrastrukture i sadržaja i gde je prisustvo čoveka redukovano na ljubitelje prirode.
Jednostavno rečeno, u gradskim parkovima žive ptice pevačice, trava se redovno kosi a trule grane orezuju. U gradskim šumama žive mišari, divlje svinje i lisice, a opalo lišće i trula debla su hrana za mlada stabla. Navešćemo primer grada sa značajnim šumskim prostorima u svom sastavu, Užica.
Prirodni elementi nekih balkanskih gradova na dodiru planine i ravne kotline su uticali da oni budu koncipirani sa nukleusom u tački izlaska reke iz strme klisure u široko polje. Kontrast u morfologiji terena doprinosi da se gradovi nesmetano šire po polju, dok im je zaleđe starog centra rezervisano za prirodu. Ovakvu sliku vidimo u Sarajevu, Prizrenu, Peći, Banjaluci, Valjevu.
U Užicu je predeo klisure reke Đetinje neposredno naslonjen na izgrađeno područje i počinje već od gradske plaže i stare tvrđave. Ovaj jedinstven spoj urbanog i prirodnog u sebi sadrži nominovani prirodni predeo i kulturna dobra fortifikacionog, sakralnog, tehničkog i arheološkog sadržaja.
Prirodno dobro Klisura Đetinje na površini od 856 hektara u procesu je proglašenja za predeo izuzetnih odlika i odlikuje ga očuvana priroda u neposrednom okruženju urbane naseobine, dramatičan reljef, termalno-mineralni izvori, bukova zajednica Zelenika zaštićena kao opšti rezervat prirode i raznovrstan biljni i životinjski svet, sa velikim brojem endemičnih i ugroženih vrsta. Klisura je između ostalog stanište za 110 vrsta leptira, kao jedno od osobenosti područja od nacionalnog značaja.
Uprkos negostoljubivom planinskom terenu i gustoj šumi, čoveku je omogućen veoma jednostavan pristup linijom dugom 12 kilometara. Napušteni koridor železničke pruge uzanog koloseka Beograd – Sarajevo – Dubrovnik, pre nekoliko godina je recikliran u pešačku i biciklističku zelenu stazu, kojom građani danas kroz tunele, useke, nasipe i mostove pešače i bicikliraju, prateći nivelete i krivine koji su projektovani za železnicu.
Duž ponovo aktivirane infrastrukture planski su postavljeni sadržaji u službi očuvanja prirode, nemotorizovane rekreacije, obrazovanja, naučno-istraživačkih programa i izletničkog i ekološkog turizma. Ovaj u svetu popularan koncept saobraćajne i rekreativne reciklaže se u Srbiji prvo razvio u Užicu.
Autor: Aleksandar Stanojlović / klima101.rs
Ceo tekst možete pročitati na portalu: Klima101.
