Foto: Pixabay
Srbija u evropskim integracijama ne napreduje ni u jednom važnom polju, ali postoji mogućnost da će vlast prvu narednu Međuvladinu konferenciju sa EU predstaviti kao veliki napredak koji pokazuje da nema zastoja u integracijama, smatra sagovornik Danasa komentarišući budući razvoj odnosa Srbije i EU kroz prizmu nove metodologije proširenja, o kojoj je više detalja javnost saznala prošle nedelje iz radnog dokumenta (non-pejpera) Evropske komisije.
Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović izjavila je nedavno za Euroaktiv da će inovirani sistem pregovora, o kojem se govori još od marta prošle godine, odgovarati Srbiji i doneti ubrzanje procesa pristupanja, kao i da Srbija novu metodologiju ne čeka skrštenih ruku. Ona očekuje da će do kraja juna, za vreme predsedavanja Portugalije EU, biti održana međuvladina konferencija na kojoj će se u potpunosti usaglasiti primena nove metodologije za Srbiju.
Nemanja Todorović Štiplija, urednik portala European Western Balkans, za Danas kaže da će prva naredna Međuvladina konferencija biti takva da će poslužiti kao pojašnjavanje nove metodologije pregovora koje Srbija treba da primi k znanju.
– Već ima naznaka da će Vlada to jest Ministarstvo za evropske integracije taj naredni, važan, ali tehnički sastanak, pokazati kao napredak u pregovorima, i kao dokaz toga da nema zastoja u ovom procesu – ukazuje on.
Prema njegovim rečima, ključni element radnog dokumenta (non-pejpera) je primena korektivnih mera u slučaju problema koji se pojave tokom pregovora.
– Evropske institucije moraće da preduzmu mere kako bi se proporcionalno sankcionisala svaka ozbiljna ili produžene stagnacija ili čak nazadovanje u primeni reformi i ispunjavanju zahteva iz procesa pristupanja. Razlog tome je razumljivo stagnacija u reformama iz oblasti vladavine prava, reforme pravosuđa i borba protiv korupcije. Pojedine članice odavno sumnjaju da vlade država Zapadnog Balkana, u tome prednjači Srbija, namerno odugovlače ove procese iz razloga koji nikako nisu na korist građana tih zemalja – ukazuje on.
Kako dodaje, ovim dokumentom uloga država članica postaje još značajnija nego što je to do sada bio slučaj.
– Do sada su države članice odlučivale o otvaranju pregovora, otvaranju poglavlja i nastavku pregovaračkog procesa, ali od sada države članice će imati mogućnosti da nadgledaju i preispituju proces u celosti. Moći će da doprinose godišnjem izveštavanju što kroz izveštaj o napretku, što kroz radni dokument o poglavljima 23 i 24. Takođe, države članice će moći da u proces uključe i svoje stručnjake. Ovakvim tempom, otvaranjem po klasterima, i sa ovakvim stanjem demokratije, nemoguće je završiti pregovarački proces do 2023. kako je to bilo planirano nekim prethodnim dokumentima – zaključuje Štiplija.
Podsetimo, u petak je objavljeno Srbija i Crna Gora neće moći da zatvore nijedno novo poglavlje u pristupnim pregovorima sa EU pre nego što ispune sva prelazna merila koja se tiču vladavine prava. To je glavni element iz „non-pejper“ dokumenta o primeni nove metodologije proširenja EU koji je ambasadorima zemalja članica EU predstavio evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
Izvor: Danas/Cemaforum
