Foto: Pixabay
Broj izbeglica i raseljenih u svetu prešao je 80 miliona sredinom 2020. godine u jeku pandemije koronavirusa, što je najviše do sada, saopštile su danas Ujedinjene nacije.
Visoki komesar UN za izbeglice Filio Grandi je u saopštenju izrazio žaljenje da je svet dostigao taj "mračan međaš" i upozorio da će se situacija pogoršati ako "svetski zvaničnici ne zaustave ratove".
"Međunarodna zajednica ne uspeva da sačuva mir", rekao je Grandi i ukazao da su prisilna raseljavanja udvostručena u poslednjoj deceniji. Početkom godine 79,5 miliona ljudi bilo je primorano da napusti svoje ognjište zbog progona, sukoba i kršenja ljudskih prava, a taj broj je prešao 80 miliona sredinom 2020. godine, pokazuje izveštaj Visokog komesarijata UN za izbeglice (UNHCR). Broj od 79,5 miliona uključuje 45,7 miliona raseljenih u svojim zemljama, 29,6 miliona izbeglica i raseljenih silom van svoje zemlje i 4,2 miliona tražilaca azila.
"Postojeći i novi sukobi kao i novi korona virus imali su dramatične posledice na njihov život 2020. godine", naveo je UNHCR u saopštenju. Uprkos urgentnom pozivu koji je generalni sekretar UN uputio u martu za uspostavljanje svetskog primirja tokom pandemije, sukobi i progoni su nastavljeni, navela je ta organizacija UN.
Nasilje u Siriji, Demokratskoj Republici Kongo, Mozambiku, Somaliji i Jemenu izazvalo je nova pomeranja stanovništva u prvoj polovini ove godine. Nova raseljavanja su takodje zabeležena u regionu Sahela u centralnoj Africi gde su civili podvrgnuti brutalnom nasilju, silovanjima i pogubljenjima, naveo je UNHCR.
U izveštaju se navodi da su neke mere donete da se zaustavi širenje kovida19 otežale izbeglicama dolazak do bezbednih mesta.
U vreme najjačeg talasa pandemije u aprilu, 168 zemalja je potpuno ili delimično zatvorlilo svoje granice a 90 zemalja nije pravilo izuzetke za tražioce azila. Od tada uz podršku i ekspertizu UNHCR-a 111 zemalja našlo je rešenja da garantuje da njihovi sistemi azila budu potpuno ili delimično operacionalni dok se istovremeno pazi na suzbijanje širenja virusa. Uprkos tim merama, broj novih zahteva za azil smanjen je za trećinu u odnosu na isti period 2019. godine.
Više od 370 miliona dolara u Fondu za vanredne situacije
UN su saopštile da su sakupile više od 370 miliona dolara da Fond za vanredne situacije odgovori na krize u 2021. godini.
Više od 50 donatora obavezalo se sinoć na video konferenciji u sedištu UN, da će dati tu sumu za Centralni fond za hitne intervencije UN, kojim upravlja pomoćnik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Mark Loukok, navodi se u saopštenju.
"Taj Fond je jedno od najbrižih načina upućivanja pomoći osobama zahvaćenim iznenadnim krizama, ili krizama koje se pogoršavaju, i onima koji nisu na prvom mestu svetskog radara", rekao je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Lokvud je rekao da je taj Fond, formiran 2005. ove godine pomogao milionima ljudi da imaju hranu, smeštaj i zaštitu.
U 2020. godini Fond UN za vanredne situacije pomogao je 65 miliona ljudi u 52 zemlje i teritorija sa ukupno više od 900 miliona dolara.
Novac je upotrebljen za suzbijanje kovida 19 i drugih bolesti, u sukobima ili prirodnim katastrofama kao što su suše, zemljotresi i uragani ili da se izbegnu gladi, navodi se u saopštenju.
Konferencija donatora za specijalni hitni Fond održana je nekoliko dana pošto su UN objavile svoju procenu humanitarnih potreba za 160 miliona ljudi u 2021. godini u iznosu od 35 milijardi dolara.
