Nova pravila za borbu protiv korupcije: Šta donose izmene zakona o funkcionerima i lobiranju?

Img Foto: Cemaforum/arhiva/ilustracija

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 31. avgusta izmene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o lobiranju, čime je otvoreno novo poglavlje u uređenju borbe protiv korupcije, kontrole uticaja na donošenje odluka i transparentnosti javnog sektora.

Iza formalnog usklađivanja zakona sa međunarodnim standardima krije se mnogo važnije pitanje: koliko će nove odredbe zaista promeniti način na koji se kontrolišu funkcioneri, javne institucije i interesi koji pokušavaju da utiču na donošenje odluka?

Izmene su usvojene na Desetom vanrednom zasedanju Narodne skupštine, a prema obrazloženju, njihov cilj je usaglašavanje domaćeg zakonodavstva sa preporukama Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) i OEBS/ODIHR-a.

Međunarodne preporuke kao pritisak za promene

Usvajanje ovih zakona nije samo unutrašnja zakonodavna tema. Antikorupcijski propisi deo su šireg procesa usklađivanja Srbije sa evropskim standardima, a unapređenje mehanizama za sprečavanje korupcije predstavlja jedan od važnih elemenata evropskih integracija.

Zato je ključno pitanje šta će se dogoditi kada zakonske norme pređu iz skupštinske procedure u svakodnevnu praksu.

Da li će kontrola nad mogućim sukobima interesa biti efikasnija? Da li će uticaj različitih interesnih grupa na institucije biti transparentniji? I da li će građani moći lakše da utvrde ko, kada i na koji način pokušava da utiče na donošenje javnih odluka?

Odgovor na ova pitanja neće dati samo tekst zakona, već njihova primena i rad institucija zaduženih za kontrolu.

Zakon o sprečavanju korupcije već stupio na snagu

Izmenjeni Zakon o sprečavanju korupcije već je stupio na snagu, što znači da se nove odredbe primenjuju.

Drugi važan propis – Zakon o dopunama Zakona o lobiranju – stupa na snagu 8. septembra 2026. godine.

Time se otvara prostor za novi krug kontrole načina na koji se interesi različitih aktera zastupaju pred institucijama.

Lobiranje samo po sebi nije korupcija. Naprotiv, uređeno i transparentno lobiranje predstavlja legitiman način zastupanja interesa. Problem nastaje kada građani ne mogu da vide ko pokušava da utiče na donošenje odluka, u čijem interesu i kroz koje kanale.

Upravo zato će primena novih pravila biti važnija od same činjenice da su zakoni usvojeni.

GRECO i OEBS/ODIHR postavili standarde – sada sledi test u praksi

Usvajanje zakona predstavlja ispunjavanje dela međunarodnih preporuka, ali samo po sebi ne znači da je problem korupcije rešen.

Pravi test tek sledi: da li će institucije imati kapacitet i političku volju da nova pravila primenjuju jednako na sve?

Za građane, medije i organizacije koje prate rad javnih institucija upravo će to biti najvažnije pitanje u narednom periodu.

Jer između zakona koji formalno ispunjava međunarodne standarde i sistema u kojem su korupcija i nedozvoljeni uticaj zaista pod kontrolom postoji velika razlika.

Sada ostaje da se vidi da li će nove zakonske odredbe tu razliku smanjiti – ili će ostati još jedan korak u procesu formalnog usklađivanja propisa.

Izvor: Cemaforum.rs





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs