Svaka treća kuća u Srbiji nema novca za bilo kakav godišnji odmor, svaka sedma ni za parče mesa

Img Foto: Pixabay/ilustracija

Svetski dan siromašnih obeležen je 9. avgusta, i ove godine ozbiljan deo građana Srbije dočekao je upravo tako – u siromaštvu, ili riziku od siromaštva, piše Nova ekomonomija pozivajući se na zvanične podatke koji pokazuju da su građani koji bez problema mogu da namire troškove stanovanja u ozbiljnoj manjini, a veliki je broj i onih koji sebi ne mogu da priušte meso ni svaki drugi dan. O odmoru – možda je i suvišno govoriti. A da bi se problem siromaštva rešio, potrebna je, pre svega, politička volja, a zatim sistemska, korenita promena aktuelnih zakonskih okvira.

U prošloj, 2025. godini, stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,6 odsto i u odnosu na 2024, bila je tek neznatno niža – za 0,1 procentni poen, ističe Nova ekonomija i dodaje da je stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosila 23,2 odsto, i u odnosu na 2024. godinu, bila je niža za 1,1 procentni poen.

Inače, procenat rizika od siromaštva predstavlja procenat lica koji su tokom prošle godine zarađivali manje od 45.674 dinara za jednočlano domaćinstvo. Potom, prag rizika od siromaštva za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom mlađim od 14 godina iznosio je 82.213, a za četvoročlano domaćinstvo s dvoje odraslih i dvoje dece mlađe od 14 godina 95.915 dinara.

S druge strane, stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazuje procenat lica koja su u riziku od siromaštva, ili su izrazito materijalno i socijalno uskraćena, ili žive u domaćinstvima veoma niskog intenziteta rada.

Kada posmatramo građane Srbije po uzrastu, oni najstariji su bili i najizloženiji riziku od siromaštva. Naime, među licima starim 65 i više godina, njih 25,8 odsto bilo je u riziku. Takođe, slede lica od 55 do 64 godine – 21,4 odsto.

S druge strane, najnižu stopu rizika od siromaštva imala su lica starosti od 25 do 54 godine – 14,9 odsto. To je, drugim rečima, radno sposobno stanovništvo.

U gotovo svim uzrastima, u većem riziku od siromaštva bile su žene, nego muškarci.

Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imala su lica u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece – 41,3 odsto, a najnižu stopu domaćinstva koja čine tri ili više odraslih osoba – 10,8 procenata.

Kada posmatramo po zaposlenosti, za lica starija od 18 godina, vidi se da je riziku od siromaštva bilo izloženo 49,9 odsto nezaposlenih. Samozaposlena lica imala su veću stopu rizika od siromaštva od lica zaposlenih kod poslodavca, 13 u odnosu na 4,8 odsto. Za penzionere ova stopa iznosila je 23,4 odsto.

Pored primanja, postoje i drugi pokazatelji da je neko u riziku od siromaštva. Primera radi, 36,3 odsto građana Srbije živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte nedelju dana odmora van kuće. Takođe, 14,2 odsto građana živi u domaćinstvima koja ne mogu sebi da priušte meso, ribu ili njihovu vegetarijansku zamenu u obroku svakog drugog dana. Potom, 36,1 odsto stanovništva ne bi moglo da podmiri iznenadni trošak od 29.000 dinara. Konačno, 9,3 odsto građana Srbije živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte adekvatno grejanje.

A da “veoma teško” sastavlja kraj s krajem, smatra za sebe 10,3 odsto stanovništva. Njih 20,9 odsto reklo je da kraj s krajem sastavlja “teško”, a čak 54,4 odsto “sa izvesnim teškoćama”.

Kada se posmatraju troškovi stanovanja, 43,5 odsto građana smatra da ga oni “znatno opterećuju”. Nešto više, 50,8 odsto stanovništva, kaže da ih ovi troškovi opterećuju u “izvesnoj meri”. Tek 5,7 odsto tvrdi da nema problem da podmiri troškove stanovanja.

Penzioneri najugroženiji

Najugroženija grupa stanovništva, kada je u pitanju rizik od siromaštva, jesu penzioneri. U Srbiji, njihov životni standard može dramatično da opadne prilikom penzionisanja, zbog velikih razlika u visini plate i penzije.

Prema podacima PIO fonda, prosečna penzija u junu ove godine iznosila je 56.829 dinara. To je manje od minimalca, koji trenutno iznosi oko 65.000 dinara.

Manje od prosečne penzije zarađuju oni koji su se tokom radnog veka bavili samostalnim delatnostima – u proseku 52.011 dinara. A drastično manje zarađuju penzioneri iz kategorije poljoprivrednika – 24.674 dinara.

Opširnije čitajte na sajtu Nove ekonomije.





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs