Foto: Promo
U Srbiji je u poslednjih deset godina u rodno zasnovanom nasilju više od 300 žena izgubilo život, a samo ove godine ubijeno je 27 žena. Sa svrhom podizanja svesti o ovom problemu i važnosti delovanja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je ove godine pokrenulo kampanju „Stop femicidu!“.
-Cilj kampanje je da se protiv ovog društvenog zla motivišu na akciju svi subjekti društva, od organa javne vlasti, jedinica lokalnih samouprava, medija i nevladinih organizacija do celokupnog društva, kako bi se unapredili načini da se ono smanji i zaustavi, navodi se u saopštenju ministarstva.
Kampanja „Stop femicidu!“ sprovodi se, između ostalog, u medijima i na društvenim mrežama, a paneli na ovu temu biće održani u Kragujevcu, Novom Sadu, Nišu i Novom Pazaru, dok je prvi održan juče u Beogradu. Ona se sprovodi u okviru aktivnosti kojima Ministarstvo obeležava i 75 godina od donošenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija.
Nasilje nad ženama i devojčicama je najrasprostranjeniji oblik kršenja ljudskih prava u svetu. Nasilnik je najčešće partner, član porodice, ali može biti bilo koji poznati ili nepoznati muškarac. Nasilje može biti verbalo, psihičko, seksualno, fizičko i ekonomsko. Ono se može desiti svakoj ženi i nije posledica ženinog ponašanja nego sistema patrijarhata u kome muškarac ima moć, a nasilje je način da tu moć održi. Neke žene godinama u tišini trpe sve ove oblike nasilja, što se neretko završi femicidom. Zato je važno ohrabriti žene žrtve nasilja i podići nivo svesti celokupnog društva da je ovaj način zloupotrebe moći neprihvatljiv, zaranjen i kažnjiv.
Borba protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici jedan je od prioritetnih ciljeva Vlade Republike Srbije i tu su učinjeni pomaci na planu sprečavanja i zaštite od nasilja prema ženama i nasilja u porodici.
Srbija ima dobar zakonodavni okvir - 2017. donet je Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, 2016. godine u Krivični zakonik uvrštena su kao posebna krivična dela proganjanje, polno uznemiravanje i prinudni brak, 2018. godine usvojen je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, a 2021. godine Zakon o rodnoj ravnopravnosti i izvršene izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije. Prostor za delovanje i unapređenje institucionalnog okvira i prakse i dalje postoji, pre svega na polju adekvatnijeg postupanja, zaštite žrtve i dužine trajanja razrešenja.
-Da bi se nasilje nad ženama i devojčicama u društvu smanjilo i nestalo, prvi korak je da svi mi, kao društvo i kao pojedinci, ne okrećemo glavu i ne ignorišemo zlo koje se, najčešće, dešava tu blizu nas. Ne ignoriši zlo! – kategorično je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Izvor: Cemaforum.rs
