Foto: Pixabay/ilustracija
Situacija u Deliblatskoj peščari trenutno je znatno stabilnija, ali opasnost nije prošla. Iako više nema otvorenog plamena, dubinska i podzemna žarišta i dalje predstavljaju rizik, dok stručnjaci upozoravaju da će prirodi biti potrebne decenije da se oporavi od posledica požara.
Požar koji je tokom prethodnih nedelja zahvatio Deliblatsku peščaru ostavio je ozbiljne posledice po jedan od najvrednijih i najosetljivijih ekosistema u Srbiji. Prema navodima N1, profesor Geografskog fakulteta Dejan Šabić ocenjuje da će za potpuni oporavak ovog specijalnog rezervata prirode biti potrebno tri do četiri decenije.
Prema informacijama koje je objavio N1, požar je zahvatio oko 4.000 hektara, dok su ranije iz „Vojvodinašuma“ naveli da je do 5. avgusta vatra izmakla kontroli i da je izgorelo više od 3.500 hektara šume i rastinja. (N1 Info RS)
Šabić upozorava da posledice nisu ograničene samo na izgorelu vegetaciju. Kako je naveo za N1, stradali su korenovi sistemi i do približno 30 centimetara dubine, zbog čega će biti potrebno sprovesti mere rekultivacije i obogatiti zemljište kako bi se omogućio postepeni povratak biodiverziteta.
Uništen deo jedinstvenog ekosistema
Deliblatska peščara predstavlja specijalni rezervat prirode sa izuzetno složenim biljnim i životinjskim svetom. Prema objašnjenju profesora Šabića koje prenosi N1, na ovom području smenjuju se stepska, šumostepska i šumska vegetacija, dok se u priobalnom delu, uz Dunav i na ušću Nere, razvijaju vodena i močvarna staništa.
Posebnu vrednost predstavljaju brojne retke i zaštićene vrste. Na području Deliblatske peščare rastu, između ostalog, banatski i stepski božur, kao i više od 20 vrsta orhideja. Među životinjskim vrstama nalazi se i stepski skočimiš, čije je jedino stanište u Srbiji upravo Deliblatska peščara, navodi N1.
Zbog toga posledice požara ne mogu da se mere samo brojem izgorelih hektara. Gubitak vegetacije, oštećenje zemljišta i narušavanje staništa predstavljaju dugoročan udar na čitav ekosistem.
Trenutno nema otvorenog plamena, ali žarišta ostaju
Prema izveštaju RTS-a od 25. avgusta, situacija u Deliblatskoj peščari trenutno je znatno bolja nego prethodnih dana. Na terenu više nema otvorenog plamena, ali su i dalje prisutna dubinska i podzemna žarišta koja mogu ponovo da se aktiviraju.
U gašenju požara angažovano je više od 500 pripadnika različitih službi, a nadležni upozoravaju da oprez mora ostati na najvišem nivou. Dodatni problem predstavlja vremenska prognoza, jer se ni narednih dana ne očekuju značajnije padavine.
Načelnik Operativnog centra Sektora za vanredne situacije Milan Kocić rekao je za RTS da se za vikend prognoziraju snažni vetrovi, uz košavu koja bi na području Deliblatske peščare mogla da duva brzinom većom od 50 kilometara na sat. Takvi uslovi mogu ponovo raspiriti postojeća žarišta i otežati kontrolu požarišta.
Posao vatrogasaca još nije završen
Iako je stanje trenutno stabilnije, gašenje požara ne znači i kraj opasnosti. Iskustvo sa ovakvim požarima pokazuje da se vatra može ponovo pojaviti iz dubinskih žarišta, naročito u uslovima visokih temperatura, suše i jakog vetra.
Zato će, osim nastavka kontrole požarišta, predstojeći period biti ključan za procenu štete i planiranje obnove područja.
Od gašenja požara do višedecenijske obnove
Požar u Deliblatskoj peščari tako otvara pitanje koje će biti aktuelno mnogo duže od samog gašenja vatre – kako obnoviti ekosistem i sprečiti da se slična katastrofa ponovi.
Prema proceni profesora Dejana Šabića koju je objavio N1, za povratak stanja približnog onom pre požara biće potrebno između 30 i 40 godina. To znači da će obnova morati da bude dugoročan proces, zasnovan na stručnom praćenju zemljišta, vegetacije, životinjskih vrsta i prirodne regeneracije.
Deliblatska peščara danas je zato istovremeno i mesto saniranja posledica požara i upozorenje koliko su pojedini prirodni sistemi osetljivi. Vatra može biti ugašena za nekoliko nedelja, ali posledice po prirodu mogu ostati vidljive generacijama.
