Ako građani nisu uključeni u proces odlučivanja na lokalu - ko onda zastupa njihov interes

Img Foto: Pixabay, ilustracija

Građani Srbije nisu dovoljno uključeni u odlučivanje na lokalnom nivou, zaključak je istraživanja švajcarske organizacije "Helvetas" i Transparentnosti Srbija. Nijedna lokalna samouprava u Srbiji nije uspela da u potpunosti uključi građane u odlučivanje na lokalnom nivou.

Devet opština ima nizak nivo učešća građana, njih 14 umereni, a samo se jedna opština izdvaja sa visokim nivoom učešća.

Za novo igralište, asfaltiranu ulicu i oko 50 projekata u poslednjih nekoliko godina u Užicu su glasali građani. Zbog toga jedino Užice ima titulu lokalne samouprave u kojoj građani sa više od 60 odsto učestvuju u javnim politikama koje kreiraju gradski oci i utiču na to kako će se trošiti novac iz lokalnog budžeta.

"U ovoj godini, u okviru i ovog projekta dodatni akcenat stavljamo i na osetljive grupe, dakle imamo garantovano učešće odnosno mogućnost realizacije projekata za osetljive grupe a takođe i ono što smo u Užicu od ove godine uveli jeste i učešće mladih u okviru srednjih škola. Dakle postoji poseban budžet za srednje škole gde mladi predlažu konkretne projekte“, kaže član gradskog veća Užica Miodrag Petković.

Za unapređenje učešća građana u odlučivanju u ovoj i narednoj godini obezbeđeno je 110 miliona dinara od čega je 40 odsto od švajcarske vlade.

"Učešće građana je jedan od esencijalnih principa švajcarske kulturne politike i snažno institucionalno potpomognuto. Kroz ovaj program Švajcarska će nastaviti da podržava ovu inicijativu u Srbiji“, kaže Melina Papađorđu iz Kancelarije za saradnju ambasade Švajcarske.

"Ukupno, mi procenjujemo preko dva miliona evra će biti potrošeno na te takozvane male građanske projekte koji će doprineti tome da već od 2024. i 2025. kažemo da stanje na lokalu je unapređeno u najmanje 14 lokalnih samouprava", smatra Branislav Milić iz švajcarskog programa "Helvetas".

U "Transparentnosti Srbija" kažu da je potrebno da se jača poverenje između lokalnih samouprava i građana koji treba da budu sigurni da njihovi predlozi neće ostati mrtvo slovo na papiru i da će svaku inicijativu lokalna samouprava razmotriti.

"Gde smo očekivali znatno bolje rezultate od onih koje smo dobili jeste pitanje prijavljivanja nekih kršenja propisa i prijavljivanja komunalnih problema. Dakle, već je prošlo dosta vremena od kada su opštine počele da uvode te sisteme ali i dalje rezultat nije zadovoljavajući, znači negde je ispod 30 posto", ističe Nemanja Nenadić iz "Transparentnosti Srbija".

U resornom ministarstvu kažu da je učešće deo reforme javne uprave po meri građana i posao svih u sistemu.

"Ja se iskreno nadam da će mnogo veći doprinos oni dati uključivanju građana u javne rasprave, u donošenje normativnih akata, zakona i nekih mnogo složenijih strukturnih dokumenata kao što su strategije, akcioni planovi na državnom nivou što za sada mislim da ne postoji dovoljna zaiteresovanost građana da uzmu učešće u takvim nekim aktivnostima", kaže državna sekretarka u ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Maja Mačužić Puzić.

Među najefikasnijim načinima komunikacije je izjašnjavanje građana preko mesnih zajednica. Takođe se predlaže veće korišćenje sajtova i društvenih mreža za stavove i mišljenja, a posebno uvođenje mehanizama za prijavu problema kao i obaveštavanje javnosti o tome kako je problem rešen.

Izvor: RTS





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs