Svetski dan srca – 29. septembar

Img Foto: Pixabay

Svetski dan srca je ustanovljen 2000. godine, sa ciljem da informiše ljude širom sveta da su bolesti srca i krvnih sudova (KVB) vodeći uzrok smrti. Svake godine u svetu 18,6 miliona ljudi umre od bolesti srca i krvnih sudova, a procenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona.

Svetska federacija za srce upozorava da najmanje 80% prevremenih smrti od srčanog i moždanog udara može da se spreči kontrolom glavnih faktora rizika (pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost). Zbog razlika u dostupnosti zdravstvenih usluga među zemljama prisutna je nejednakost u zbrinjavanju KVB. Preko 75% smrtnih slučajeva od KVB pogađa zemlje sa niskim i srednjim prihodima.

Zagađenje vazduha je odgovorno za 25% svih smrtnih sličajeva od KVB, što čini sedam miliona smrti godišnje. Psihološki stres može da udvostruči rizik kod srčanog udara. Fizička aktivnost, druženje sa dragim osobama i dovoljno kvalitetnog sna, pomažu u smanjenju nivoa stresa.

Svetski dan srca, 29. septembar 2022. godine, obeležava se pod sloganom: „Svim srcem za sva srca”.

Svetski dan srca je prilika da svi razmisle kako da najbolje doprinesu razvoju čovečanstva, očuvanju prirode i svog mentalnog zdravlja. Kada razmišljamo srcem, emotivniji smo i saosećajniji. Zbog toga pomažemo drugima, humaniji smo i hrabrije donosimo odluke. Svim srcem uključuje upotrebu reči „svim” i prebacuje fokus sa akcija na korisnike akcija, omogućavajući širu primenu kampanje. Želimo da poruke Svetskog dana srca stignu do što većeg broja ljudi u cilju postizanja boljeg kardiovaskularnog zdravlja.

Epidemiološka situacija u Srbiji

Prema podacima Populacionog registra za akutni koronarni sindrom, od bolesti srca i krvnih sudova (KVB) tokom 2021. godine u Srbiji je umrlo 56.610 osoba. Bolesti srca i krvnih sudova, sa učešćem od 41,4% u svim uzrocima smrti, vodeći su uzrok umiranja u Srbiji. Zajedno, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti, vodeći su uzroci smrtnosti u ovoj grupi oboljenja.

U kardiovaskularne bolesti spadaju: reumatska bolest srca koja čini 0,2% svih smrtnih ishoda od KVB, hipertenzivna bolest srca čini 19,0%, ishemijske bolesti srca 15,4%, cerebrovaskularne bolesti 16,6%, a ostale bolesti srca i sistema krvotoka čine 65,4% svih smrtnih ishoda od KVB. Kao najteži oblik ishemijskih bolesti srca, akutni koronarni sindrom je vodeći zdravstveni problem u razvijenim zemljama sveta, a poslednjih nekoliko decenija i u zemljama u razvoju. U akutni koronarni sindrom spadaju: akutni infarkt miokarda, nestabilna angina pektoris i iznenadna srčana smrt. Akutni koronarni sindrom u Srbiji činio je 50,9% svih smrtnih ishoda od ishemijskih bolesti srca u 2021. godini. Ostale ishemijske bolesti srca činile su 49,1% smrtnosti od ishemijskih bolesti srca.

Prema podacima populacionog registra za AKS, u Srbiji je u 2021. godini dijagnoza akutnog koronarnog sindroma postavljena kod 22.763 slučaja. Standardizovana stopa incidencije u Srbiji iznosila je 220,4 na 100.000 stanovnika. Tokom 2021. godine od ovog sindroma u Srbiji je umrlo 4299 osoba. Standardizovana stopa smrtnosti od akutnog koronarnog sindroma u Srbiji iznosila je 37,4 na 100.000 stanovnika (na populaciju Evrope).

Najznačajniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti

Većina KVB je uzrokovana faktorima rizika koji se mogu kontrolisati, lečiti ili modifikovati, kao što su: visok krvni pritisak, visok nivo holesterola, prekomerna uhranjenost/gojaznost, upotreba duvana, fizička neaktivnost i šećerna bolest. Međutim, postoje i neki faktori rizika koji ne mogu da se kontrolišu. Među najznačajnije faktore rizika, koji su odgovorni za smrtnost od KVB, ubrajaju se povišen krvni pritisak (kome se pripisuje 13% smrtnih slučajeva na globalnom nivou), zatim upotreba duvana (9%), povišen nivo šećera u krvi (6%), fizička neaktivnost (6%) i prekomerna telesna masa i gojaznost (5%).

Izvor: www.dzruma.rs





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs