Šesnaest oblika nasilja i zlostavljanja porodilja: O tretmanu žena u ginekološko-akušerskim ustanovama

Img Foto: Pixabay

Da li će vam sagovornici koje niste mogli da ubedite u to da postoji akušersko nasilje i da je ono redovna pojava u našim porodilištima više verovati ako svoje ili svedočanstvo drugarice dopunite sistematičnim izveštajem o takvom nasilju?

Upravo takav izveštaj sastavile su na osnovu svedočanstava čak dve stotine žena advokatice Marina Mijatović, Jelena Stanković i Ivana Soković Krsmanović.

„Brojna istraživanja međunarodnih organizacija potvrđuju da su žene izložene zlostavljanju i nehumanom i degradirajućem postupanju u svim sferama tokom zaštite svog reproduktivnog zdravlja. Akušersko nasilje uvek počinje verbalnim zlostavljanjem, a može se završiti fizičkim nasiljem s fatalnim ishodom“, jedna je od uvodnih rečenica u izveštaju „Tretman žena u ginekološko-akušerskim ustanovama“.

Verbalno nasilje i lošu komunikaciju prijavila je velika većina anketiranih. Verbalno nasilje je često, a sprovodi ga celokupno medicinsko osoblje u svim fazama medicinskog tretmana, konstatuje se u izveštaju, od prijema do invazivnih medicinskih zahvata. Zabeležena je i učestala primena Kristelerovog zahvata, kojim lekar vrši pritisak na zid materice tokom procesa porođaja, a koji se često primenjuje i pored izričitog protivljenja pacijentkinja i činjenice da dvostruko povećava mogućnost rupture mišića porodilja. U izveštaju se navodi i da se u porodilištima u Srbiji rutinski sprovodi epiziotomija, iako je SZO objavila preporuku da je epiziotomiju treba raditi samo kada za to postoje posebne zdravstvene indikacije.

Izveštaj posebno obrađuje slučajeve fizičkih povreda, koje obuhvataju i odstranjivanje reproduktivnih organa, kojima su prethodili neopravdano dugi i nasilni medicinski zahvati. Naglašava se da se u porodilištima događa i fizičko nasilje, poput udaraca, ali da „većina pacijentkinja nema hrabrosti da prijavi ovakvu vrstu nasilja iz straha od budućih postupanja zdravstvenih radnika u ginekološko-akušerskim ustanovama, kojima bi se ugrozili zdravlje i život“ za koji se ocenjuje da je osnovan. Vezivanje prilikom porođaja kojim se pacijentkinje prisiljavaju da leže u određenoj poziciji bez prava na menjanje položaja i kretanje, koje deluje blago u odnosu na prethodno navedene „zahvate“ , po međunarodnom pravu, ipak, spada u nečovečno i ponižavajuće postupanje.

„Izlaganje dodatnim patnjama i bolu kroz degradirajuće i ponižavajuće postupanje postoji i tokom učestalih vaginalnih pregleda koje u kratkim vremenskim intervalima obavlja više različitih ginekologa. U takvim postupanjima pacijentkinje trpe izuzetno neprijatne i bolne preglede. Mnoge pacijentkinje su molile lekare da ih ne pregledaju više puta, ali se njihove molbe nisu prihvatile, zbog čega su imale osećaj kao su silovane.“

Izveštaj sadrži izuzetno ilustrativne citate učesnica u istraživanju, za čije čitanje se savetuje pribranost.

Autorke izveštaja podsećaju na to da su pažnju javnosti na temu akušerskog nasilja svojim hrabrim i stravičnim svedočanstvima skrenule Milica Filipović iz Šapca i Maja Simić Simeunović iz Beograda. Filipović je ove godine pokrenula i Fejsbuk grupu Stop nasilju u porodilištima, na kojoj su žene sa javnošću delile svoja iskustva.

Mijatović, Stanković i Soković Krsmanović su, kao što smo već pisali, krajem februara 2022. formirale pravni tim za pomoć ženama žrtvama nehumanog postupanja u ginekološko-akušerskim ustanovama u Srbiji i putem društvenih mreža uputile poziv žrtvama nasilja da ih kontaktiraju, a zatim izradile pravnu analizu o kršenju prava žena prilikom zaštite reproduktivnog zdravlja.

„Analiza o tretmanu žena u ginekološko-akušerskim ustanovama prikazuje sve povrede međunarodnih i domaćih propisa i predstavlja osnov za nadležne organe da sprovedu sveobuhvatne mere kako bi se akušersko nasilje eliminisalo“, objašnjavaju autorke u uvodu izveštaja koji obuhvata 16 oblika nasilja i zlostavljanja, odnosno nehumanog i nečovečnog postupanja prema pacijentkinjama.

Sa pravne strane, akušersko nasilje je kršenje propisa koji regulišu ljudska prava i prava iz oblasti zdravstvene zaštite. Izveštaj zato sadrži opširnu listu međunarodnih i domaćih propisa koji su primenjivi na tretman pacijenkinja u medicinskim ustanovama. Autorke izveštaja naglašavaju da je potrebno svim ženama pružiti mogućnost za pravnu zaštitu ukoliko do povrede njihovih prava dođe.

Podsetimo, ovo nije prvo istraživanje ovog tipa. Istraživanje o iskustvima žena na porođaju u Srbiji koje je sproveo Centar za mame pokazalo je da 73% žena nije učestvovalo u donošenju odluka na svom porođaju, 74% nije ostvarilo pravo na punu informisanost, a čak 96% žena nije bilo ponuđeno vodom u toku porođaja. Dve trećine učesnica ovog istraživanja je odgovorilo da je bilo nezadovoljno atmosferom u porodilištu, a mogućnost da biraju kako žele da se porode je imalo samo dve petine porodilja. Iz Centra za mame podsećaju na to da svaka deseta žena posle iskustva u porodilištu ne želi više ikada da rodi.

U izveštaju Tretman žena u ginekološko-akušerskim ustanovama se konstatuje da „istraživanja i analize međunarodnih tela (Svetska zdravstvena organizacija, Parlamentarna skupština Saveta Evrope, Ujedinjene nacije) pokazuju da se na eliminisanju akušerskog nasilja aktivno radi već više od deset godina“. Akušersko nasilje je, nesumnjivo, znatno starija pojava. Činjenica da se na njenom iskorenjivanju radi (zapravo tek) desetak godina rezultat je konfliktnih procesa: sa jedne strane, napretka borbe za ženska prava, koja osvaja nova polja i na javnu, međunarodnu diskusiju stavlja do nedavno tabuizirane probleme – ali, sa druge strane i zamaha neoliberalnog, konzervativnog pristupa kulturi i ekonomiji koji sve širem sloju žena oduzima i materijalne uslove za zdrav život i subjektivnost.

Nehumani tretman žena u porodilištima rezultat je višedecenijskog zanemarivanja zdravstva i ekonomske politike u kojoj nema mesta za osnovne životne, materijalne potrebe stanovništva, u kombinaciji sa patrijarhalnim, nipodaštavajućim odnosom prema ženama, njihovim telima i seksualnosti, koji se prostire i na domen rađanja.  

On je deo istog mizoginog konteksta zbog kog je od ruke partnera u Srbiji od početka godine nastradalo preko 20 žena, kome bi trebalo pristupiti sistemski. Jačanje desnice na lokalnoj i međunarodnoj političkoj sceni u tom smislu ne budi velike nade.  

Autor: Mašina.rs





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs