ZAŠTIĆENA PODRUČJA: SPOMENIK PRIRODE OSTROVICA – RUDNIK (11)

Img Foto: CEMA - Luka K.

Zapadnu Srbiju uglavnom čini brdsko – planinski reljef i oblast je izuzetnih prirodnih i kulturno – istorijskih vrednosti. Ova regija poznata je po bogatom arhitektonskom nasleđu, dobrim domaćinima, raznovrsnoj hrani i dobrom piću. Posebno je značajno da je Zapadna Srbija bogata resursima koje je priroda podarila. Neki od tih resursa su u statusu zaštićenih područja.

Rudnik je najviša planina Šumadije (Cvijićev vrh, 1.132 m) i nalazi se u njenom zapadnom delu. Imenom Rudnik nazvan je zbog rude olova i cinka koje se i danas eksploatišu. Predstavlja čvorište između slivova Zapadne Morave, Velike Morave i Kolubare i najsevernija je vulkanska oblast u centralnoj Srbiji, a ostaci vulkanizma su primetni na pojedinim delovima i po karakteristikama stenskih masa koje ga izgrađuju.

Zbog izuzetnih klimatskih uslova (velika osunčanost tokom godine, vazdušna strujanja, visoka jonizacija vazduha) planina je još 1922. godine proglašena za vazdušnu banju. Jedan od vrhova Rudnika, Ostrovica, ostatak davno razorene vulkanske kupe u opštini Gornji Milanovac, krajem maja 2009. godine je  proglašen za spomenik prirode površine 13,73 ha. 

Nadmorska visina Ostrovice je 758 metara i na njoj se nalaze ostaci tvrđave za koju se pretpostavlja da potiče još iz antičkog perioda. U istoriji se prvi put pominje u XIV veku, a ponovnu obnovu utvrđenja izvršio je despot Đurađ Branković, radi odbrane od turske najezde. Po legendi u ovom utvrđenju umrla je Jerina, žena despota Đurađa Brankovića, zbog čega se utvrđenje i zove Jerinin grad.

Putna infrastruktura

Bez obzira što je skoro punih 100 godina Rudnik jedna od sedam vazdušnih banja Srbije, veoma malo se ulagalo u ovaj kraj. Gradonačelnici gradova  Kragujevca  i  Čačka i  predsednici opština Gornji Milanovac, Knić i Topola su, u cilju ekonomskog i  infrastrukturnog razvoja 10. oktobra, 2012. godine, sporazumno prihvatili i potpisali  Memorandum o izradi  i učešću u finansiranju Strateškog master  plana  održivog razvoja  planine  Rudnik, kojim bi  se obezbedili i  stvorili uslovi za izgradnju putne  infrastrukture, razvoj poljoprivrede,  energetike,  turizma  i  drugih privrednih grana, zaposlenost stanovništva, čime  bi  se povećao ukupan  potencijal  gradova  i  opština  na  čijim delovima teritorija se planina Rudnik prostire.

Međutim, do sada,  jedino je opština Gornji Milanovac krenula sa ulaganjima  u asfaltiranje lokalnih puteva, i to tek pet godina kasnije, 2017. godine.

Vodosnabdevanje

Jedan od najvećih problema, koji traje već decenijama, u varošici Rudnik je snabdevanje pijaćom i tehničkom vodom, pogotovu u letnjem periodu. U više navrata je pronađena povećana količina arsena što je, po rečima nadležnih iz Zavoda za javno zdravlje Čačak bilo ''normalno za zemljište gde ima nalazišta ruda olova i cinka''.

Rudničani se trenutno snabdevaju vodom sa pet izvorišta i dve bušotine koji se nalaze na teritoriji opštine Gornji Milanovac. Godinama unazad, najavljuje se priključivanje varošice Rudnik na regionalni vodovod ''Rzav'', međutim, još uvek nije napravljen veći pomak u tom pravcu.

Pored vode, problem predstavlja i neuređena kanalizacija, što se može smatrati ironijom, jer je upravo na Rudniku, po nalazima arheologa, još u srednjem veku postojala uređena kanalizacija i planska gradnja.

Geološka istraživanja

Potencijalno veliki problem za ovu lokaciju je najava geoloških istraživanja na ovom prostoru. Naime, firma Dunav Minerals d.o.o. iz Beograda je 12. maja 2021. godine je dobila odobrenje za izvođenje geoloških istraživanja  plemenitih i obojenih minerala.

Meštani Rudnika su u više navrata organizovali proteste uz podršku opštine Topola, dok je od nadležnih iz ostalih opština (Gornji Milanovac, Čačak, Kragujevac) izostala reakcija.

Prema trenutnom stanju, od aktivnih rudnika na  prostoru planine  Rudnik, jedino  rudnik ''Rudnik'' generiše rudarski otpad odlaganjem flotacijske jalovine. Međutim, preduzeće ''Rudnik'' i flotacija ''Rudnik doo'' primenjuje sve propisane mere kako bi se sprečio bilo kakav negativan uticaj flotacijskog odlagališta po životnu sredinu i  ljude. Primenu propisanih mera, sve  procese  na  flotacijskom odlagalištu kao i  uticaje na životnu sredinu kontrolišu nadležne akreditovane institucije, tako da  se za ovaj rudnik može reći da je primer dobre prakse održivog rudarstva.

Na suprot tome, rizik predstavlja ležište azbesta u Stragarima, odnosno napušteni površinski kop i odlagalište jalovine u neposrednoj okolini istoimenog naselja. Na  površinskom  kopu se  eksploatacija  ne  vrši već više  decenija, a  preduzeće  koje  je vršilo  eksploataciju  je  u dugogodišnjem stečaju. Površinski  kop  i  odlagalište jalovine  su nezaštićeni,  jer  nisu zatvoreni  ili  konzervirani  prema  zakonskim propisima,  i  kao takvi vizuelno i  fizičko­hemijski  imaju negativne  uticaje  na životnu sredinu i neposredno na ljude u okolini.

Na osnovu dokumentacije, koju je Centar za monitoring i aktivizam- CEMA dobio po Zakonu o dostupnosti informacijama od javnog značaja,  područje Rudnika, Takova, Pranjana i Ovčarsko-kablarske klisure predstavlja ugroženo područje jer su na svim navedenim lokacijama odobrena geološka istraživanja od plemenitih materijala do litijuma. Najavljena geološka istraživanja obuhvataju prostorno veću površinu od postojećeg rudnika i predstavljaju neposrednu opasnost po ovu vazdušnu banju, tvrde meštani Rudnika.

Očuvanje, staranje i dobro upravljanje prirodnim resursima u zaštićenim područjima zahteva napore svih zainteresovanih strana, ali je garant očuvanja, kako ekonomskih tako i ekoloških i kulturnih vrednosti. U dalje planove održivog razvoja ovih područja trebalo bi da bude uključeno lokalno stanovništvo u skladu sa Konvencijom o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine, poznatijoj kao Arhuska konvencija, kojom se ljudska prava neposredno vezuju za stanje životne sredine.

 

Izvor: Cemaforum

 

Projekat ''Stubovi održivog razvoja u zapadnoj Srbiji'' realizuje Centar za monitoring i aktivizam - CEMA uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Stavovi i mišljenja izneti u ovom  projektu predstavljaju stavove autora i nužno ne izražavaju stavove donatora. 





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs