Svakih 30 sati jedna osoba postane milijarder, a milion ljudi osiromaši, upozorava Oxfam

Img Foto: Pixabay

U protekle dve godine milijarderi su zgrnuli više nego od početka veka, tako da je njihovo bogatstvo sada trostruko veće nego 2000. godine, odnosno čitavih 13.9% svetskog BDP-a, izveštava Oxfam.

Međunarodna konfederacija organizacija za borbu protiv siromaštva, Oxfam International, objavila je povodom početka Svetskog ekonomskog foruma izveštaj „Profitiranje na bolu“ (Profiting from Pain) u kom upozorava na razobručeni rast bogatstva ekonomski „izabranih“ i osiromašenje miliona.

„Milijarderi stižu u Davos da proslave neverovatan porast svog bogatstva. Pandemija i sada naglo povećanje cena hrane i energije za njih su, jednostavno rečeno, bili dar s neba… ali su decenije napretka u suzbijanju ekstremnog siromaštva sada preokrenute i milioni ljudi se suočavaju s nemogućim povećanjem troškova jednostavnog preživljavanja“, rekla je Gabrijela Buher, izvršna direktorka Oxfama a prenosi N1.

„Profitiranje na bolu“ izveštava da je od početka pandemije koronavirusa 573 osobe steklo svoju prvu milijardu, odnosno da je u proseku jedan čovek postajao milijarder na svakih trideset sati. Oxfam je već upozoravao na to da bi do kraja godine u ekstremnom siromaštvu, sa manje nego 1.9 dolara dnevno, moglo da se nađe još četvrt milijarde ljudi, odnosno milion osoba na svaka 33 sata.

Najnoviji izveštaj Oxfama donosi još dramatičnih poređenja. Deset najbogatijih muškaraca na svetu sada ima više nego 40% siromašnijeg dela čovečanstva, odnosno čitavih 3.1 milijarde ljudi. Da bi neko iz siromašnije polovine ljudskog roda zaradio ono što neki od milijardera unovče za godinu dana, morao bi da zapne 112 godina.

„Bogatstvo milijardera se nije povećalo jer su sada pametniji ili rade više”, već „radnici rade više, za manje plate i u lošijim uslovima“, decidirana je Buher. Ona je dodala da su „superbogati decenijama nekažnjeno nameštali sistem i sada ubiru prednosti. Oni su šokantnu količinu svetskog bogatstva zaplenili privatizacijom i monopolima, uništavanjem regulative i prava radnika, a svoj novac su skrivali u poreskim rajevima – sve uz saučesništvo država“.

Jedna od ključnih reči za razumevanje funkcionisanja ovog  nepravednog sistema je upravo monopol. Oxfam upozorava na gomilanje bogatstva u energetskom, prehrambenom i farmaceutskom sektoru, gde su monopoli svakodnevna pojava. Ilustracije radi izdvojen je primer američke porodične prehrambene kompanije „Kargil“ koja, po navodima Oxfama, je jedna od četiri kompanije koje kontrolišu 70 odsto svetskog poljoprivrednog tržišta, a koja je prošle godine ostvarila istorijski profit i dobila četiri nova milijardera.

Od 2.669 milijardera koliko ih sada ima na svetu, 62 su to postala u poslednje dve godine ostvarujući profit u sektoru hrane, a 40 u farmaciji. Oxfam izdvaja podatak da od monopola nad vakcinom protiv kovida farmaceutske korporacije poput „Moderne“ i „Fajzera“ inkasiraju 1.000 dolara svake sekunde, naplaćujući do 24 puta više od mogućih troškova proizvodnje i sve uprkos tome što su za razvoj vakcina dobile milijarde dolara javnog novca.

„Izuzetno bogati i moćni profitiraju od bola i patnje…“

„Neki su se obogatili uskraćujući milijardama ljudi pristup vakcinama, drugi iskorišćavajući rastuće cene hrane i energije… a isplaćuju ogromne bonuse i dividende dok plaćaju što je moguće manje poreza. To rastuće bogatstvo i rastuće siromaštvo su dve strane iste medalje, dokaz da ekonomski sistem funkcioniše upravo onako kako su ga bogati i moćni smislili“, ocenjuje Buher.

Oxfam je ponovo apelovao na države da uvedu jednokratni porez na prihode milijardera od pandemije i dugoročne poreze na bogatstvo. Po njihovoj proceni, jednokratnim oporezivanjem multinacionalnih korporacija moglo bi se doći do preko 100 milijardi dolara, a uvođenjem poreza na bogatstvo milijardera od 2 i 5% do dovoljno novca da se spase 2.3 milijarde siromašnih, proizvede dovoljno vakcina za čitavo čovečanstvo i finansira zdravstvena i socijalna zaštita za sve stanovnike zemalja sa niskim i srednjim prihodima.

Izvor: Mašina.rs





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs