Klima101: Toplotno zagađenje reka u Srbiji. Temperature iznad propisanih granica nizvodno od termoelektrana

Img Foto: EPS

Kako dolazi do toplotnog zagađenja, zbog čega ono predstavlja problem i kakva je situacija u Srbiji za portal Klima101 otkriva Milica Jovčevski, asistentkinja sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu.

Industrijska postrojenja i termoelektrane su među najvećim potrošačima sveže vode i često je nizvodno od ovakvih objekata temperatura prirodnih vodotokova viša i za nekoliko stepeni nego uzvodno. U Srbiji je u toku letnjih meseci ovo zagrevanje vrlo izraženo, a na nekim rekama je čak prekoračena i maksimalna temperatura koja je propisana direktivom Evropske unije. Kada govorimo o zagađenju okoline prvo na šta pomislimo je zagađenje vazduha, a zatim nerešeno pitanje otpada koji nastaje mnogim aktivnostima. Pojma toplotnog zagađenja se retko i setimo. Međutim, ono je problem koji je veoma prisutan u našem savremenom društvu. 

Ovo zagađenje se prvenstveno odnosi na vode. Toplotno zagađenje je pogoršanje kvaliteta vode bilo kojim postupkom koji menja temperaturu ambijentalne vode. Toplota se klasifikuje kao zagađivač vode kada je uzrokovana zagrejanom industrijski otpadnom vodom ili krčenjem rastinja na obali samih reka što povećava temperaturu vodenog sistema usled sunčevog zračenja. Čest uzrok toplotnog zagađenja je korišćenje vode kao rashladnog sredstva u elektranama i industrijskim proizvođačima.

Koji su uzroci toplotnog zagađenja?

Toplotno zagađenje je rezultat bilo kog neprirodnog procesa koji menja temperaturu vode u okruženju. U rekama je često uzrokovan ispuštenom zagrejanom vodom koja se koristi za hlađenje u industrijskim objektima, termoelektrana, hemijskim postrojenjima. Ta voda se vraća nazad u prirodni vodotok, što menja njenu temperaturu, a samim tim i nivo kiseonika i može imati katastrofalne efekte na lokalne ekosisteme i zajednice.

Povišena temperatura vode nepovoljno utiče na ekosistem samog vodotoka (reke, jezera, mora, okeana). Usled toplotnog zagađenja dolazi do porasta nivoa organskih materija, fekalnih bakterija kao i toksina. Rezultirajuće povećanje biohemijske potrebe za kiseonikom  može dovesti do ubijanja ribe, a visoke koncentracije fekalnih bakterija mogu ograničiti upotrebu vode. Smanjeni rastvoreni kiseonik može izazvati direktnu smrtnost vodenih organizama ili rezultirati smanjeni rast vodenog sveta kao i reproduktivni uspeh.

Čest uzrok toplotnog zagađenja je korišćenje vode kao rashladnog sredstva u elektranama i industrijskim proizvođačima

Budući da povećanje temperature vode može biti opasno po okolinu, u mnogim zemljama potrebno je pripremiti Procenu uticaja na životnu sredinu (EIA- Environmental Impact Assessment) pre izgradnje industrijskih postrojenja kao i samih termoelektrana. Pored mnogih drugih aspekata EIA, predviđanje mogućeg povećanja temperature vode izazvano veštačkim izvorom toplote je od presudne važnosti. 

Zbog ovoga su sva postrojenja u obavezi da kontrolišu temperature vode pre vraćanja u prirodne vodotokove. Ove aktivnosti predstavljaju veliki trošak mnogim firmama ali ih se pridržavaju kako bi sačuvali životnu sredinu.

Srbija i toplotno zagađenje

U Srbiji toplotno zagađenje prevashodno nastaje radom termoelektrana. Termoelektrane najveći deo rashladne vode koriste za hlađenje kondenzatora. Kada se izvrši hlađenje voda se vraća nazad u reku odakle je i uzeta za potrebe hlađenja ukoliko je reč o termoelektrani sa protočnim sistemom hlađenja kondenzatora. Drugi tip jeste povratni sistem hlađenja kada se koristi rashladni toranj.

 U Republici Srbiji čak 70% termoelektrana koriste protočni tip hlađenja a upravo ovaj tip hlađenja kondenzatora doprinosi velikom toplotnom opterećenju prirodnih vodotokova. 

Termoelektrane su smeštene na obalama velikih reka kao što su Dunav, Sava, Velika Morava. U letnjim mesecima osim što je temperature vode povišene usled povećane temperature vazduha bitno je naznačiti i da je protok reke smanjenog kapaciteta. Kako je protok smanjen to dovodi do toga da dominantnu ulogu u oblasti ulivanja zagrejane vode iz termoelektrane u prirodni vodotok upravo uzima ta zagrejana voda. Na ovaj način određenim lokalitetima, na samoj površini vode dolazi do jako velikog zagrevanja.

Ceo tekst možete pročitati na portalu: Klima101.





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs