Zaštićena područja: Park prirode Golija (7)

Img Foto: CEMA - Luka K.

Zapadnu Srbiju uglavnom čini brdsko – planinski reljef i oblast je izuzetnih prirodnih i kulturno – istorijskih vrednosti. Ova regija poznata je po bogatom arhitektonskom nasleđu, dobrim domaćinima, raznovrsnoj hrani i dobrom piću. Posebno je značajno da je Zapadna Srbija bogata resursima koje je priroda podarila. Neki od tih resursa su u statusu zaštićenih područja.

Golija je planina smeštena u jugozapadnom delu Srbije, zapadno od Raške. Prostire se na površini od 75.138 hektara, na području pet opština. To su Kraljevo, Raška, Novi Pazar, Sjenica i Ivanjica. Planina je dugačka 30 kilometara, a karakteristična je po izgledu koje ima oblik slova S. Ime je dobila zbog svoje veličine, odnosno zbog svoje golemosti. Planina Golija je proglašena Parkom prirode prve kategorije i Rezervatom biosfere Golija – Studenica. Kao što svako područje ima svoj simbol i svoje obeležje, za Goliju se slobodno može reći da je centar reliktnih biljnih vrsta i carstvo planinskog javora koji ovde gradi svoje najlepše i najočuvanije šume. Od 2001 . godine Park prirode ‘’Golija’’ se nalazi na UNESCO – voj listi kao rezervat biosfere u Srbiji.

Da priroda nikada ne prestaje sa svojim darovima, dokaz je netaknuti biser prirode jezero  „Nebeska suza“, koje je naziv dobilo zbog svog čudesnog oblika. Pojavilo se 1977. godine, na nadmorskoj visini od 1495 metara, posle zemljotresa u Rumuniji. Udubljenje, koje je nastalo tom prilikom, vremenom je ispunjavala voda i tako je nastalo ovo magično mesto. Okružuje ga netaknuta priroda i ne postoji bilo kakav uticaj čoveka na ovo mesto, što jezercetu daje posebnu draž i lepotu.

Nažalost, lepotu prirode i životnu sredinu na planeti Zemlji savremen čovek ugrožava onoliko koliko ona preti da ugrozi njegov sopstveni opstanak. Zagađivanjem vode, vazduha i zemljišta, pa samim tim i hrane, poprima dramtične posledice. I to ne samo na lokalnom, već i na globalnom nivou. U narednih nekoliko primera identifikovali smo izazove sa kojima se suočavaju žitelji i turisti Parka prirode ‘’Golija’’.

 

Male hidroelektrane

Očuvanje zaštićenih područja je kompleksan proces. Podrazumeva pronalaženje ravnoteže između očuvanja živog sveta, odgovornog korišćenja resursa i osmišljavanje profitabilnih aktivnosti koje ne ugrožavaju prirodu. Međutim, iz dosadašnjeg iskustva, kada se pomenu profitabilne aktivnosti prva asocijacija su male hidroelektrane - beznačajna korist i ogromna ekološka šteta! Tako u nekoliko reči efekat koji male hidroelektrane imaju na energetski sektor i životnu sredinu opisuju stručnjaci, pozivajući se na studije rađene u Evropskoj uniji i u Srbiji. Ipak, u PP Golija  odnosno u slivu rečice Studenice na planini Goliji i okolini planirana je izgradnja 31 MHE.

Meštani Ušća su početkom 2021. godine organizovali više protesta jer su u slivu reke Studenice, u blizini istoimenog manastira pronašli postavljene cevi za izgradnju MHE bez ikakve dozvole i table obaveštenja o radovima.  Starosedeoci su tražili da se ceo sliv reke Studenice zaštiti, kako je to predviđeno Prostornim planom, da se dozvole za izgradnju mini hidroelektrana ponište, a da država obešteti investitore. Ukoliko se to ne dogodi, najavljivali su da će postaviti šatore i kampovati kako mašine ne bi počele sa radom.

 

Infrastruktura

Ono što je karakteristika skoro svih zaštićenih područja u zapadnoj Srbiji su problemi sa putnom infrastrukturom, vodosnadbevanjem kao i odvodom i prečišćavanjem otpadnih voda.

Na području Parka prirode ''Golija'' nema regionalnih vodovodnih sistema, već samo lokalnih. U naselju Devići (Vionica, Čečina i Devići) postoji kolektivni vodovod i odgovarajuća razvodna mreža. Ne postoji organizovani vid prikupljanja, odvođenja i ispuštanja otpadne upotrebljene vode.  Kanalizacija je za postojeće objekte rešena lokalno, preko individualnih septičkih jama. Na ovom području ne postoji kišna kanalizacija. Atmosferske vode se slobodno kreću i površinski ispuštaju u vodotoke.

U zimskom periodu Golija predstavlja san za svakog skijaša jer snega ima na pretek, ali  za sada postoji samo jedno skijalište koje je pristupačno – Odvraćenica do koga se dolazi iz pravca Novog Pazara. Po rečima Momčila Mitrovića, predsednika opštine Ivanjica, pre skoro 20 godina započeta je izgradnja žičare koja vodi do vrha Jankovog kamena, ali nikada nije završena.

‘’Nadamo se da ćemo konačno, za dve godine, dobiti jednu žičaru na Goliji. Kada kažem Golija mislim na pravac Golijska Reka – Jankov kamen, staza koja je najduža u Srbiji, od 3,5 km, i koja ima visinsku razliku od 1.500 do 1.833 metra’’ - rekao je Mitrović. Trenutno na Goliji nema organizovanih smeštajnih kapaciteta koji bi mogli da prime veći broj turista. Može se odsesti uglavnom u domaćinstvima koja se bave seoskim turizmom.

Pored komfornijeg života koji nude gradovi, održivost planinskih sistema je upitna i zbog drugih izazova. To su, pre svega, ekonomski zbog viših troškova izgradnje i održavanja objekata, nezaposlenosti, primanja ispod nacionalnog proseka, nedostupnosti socijalnih i zdravstvenih ustanova... Za žitelje planinskih sela na Goliji, uz sve navedeno, ogroman problem predstavlja i nerazvijena putna infrastruktura. Opština Ivanjica se stara o 18 lokalnih puteva čija je dužina 174 km i o nekategorisanim putevima o čijoj dužini ne postoje relevantni podaci, ali se predpostavlja da je ukupna dužina ovih puteva oko 3.600km. Analizom podataka dostupnih na sajtu opštine Ivanjice u celoj opštini asfaltirano je samo 9% lokalnih puteva što predstavlja ozbiljan problem i nedostatak za efikasniji napredak u razvoju ove regije.

Foto: Saša Arsić

 

Demografija

Demografske  karakteristike područja Parka prirode „Golija“ su: mali broj stanovnika sa trendom opadanja usled iseljavanja i starenja, život u međusobno slabo povezanim seoskim naseljima razbijenog tipa, slaba gustina naseljenosti - svega 10,5 stanovnika po km2  i sa ukupnim brojem stanovnika od 6.264 po popisu iz 2011. godine. Razvoj Golije i turizma omogućio bi ekonomski napredak opština koje se na nju naslanjaju, ostanak ali i povratak mladih u ove krajeve. Lokalne vlasti smatraju da će se ovaj negativan trend zaustaviti izgradnjom auto puta ka Crnoj Gori. Međutim, demografski sunovrat bi do tada mogao ostaviti nesagledive posledice.

Posledice pomenutih oblika ugrožavanja zaštićenih područja još su veće kada se njihovi negativni uticaji saberu. Promene koje su prouzrokovane čovekovim delovanjem dešavaju se toliko brzo da priroda ne može sama da se obnovi i oporavi. Više nego ikada ranije, ljudska vrsta intenzivno menja životnu sredinu ne razmišljajući o efektima tih promena. Zato je izuzetno važno da se te promene zaustave inače će šteta biti nepopravljiva, kako za sadašnje tako i za buduće generacije.

 

Izvor: Cemaforum

 

 

Projekat ''Stubovi održivog razvoja u zapadnoj Srbiji'' realizuje Centar za monitoring i aktivizam - CEMA uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Stavovi i mišljenja izneti u ovom  projektu predstavljaju stavove autora i nužno ne izražavaju stavove donatora. 





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs