Danas: Inflacija već pojela najavljene povišice

Img Foto: Pixabay

Inflacija koja se zahuktava poslednjih meseci najteže će pogoditi siromašnije i slojeve sa prosečnim primanjima, jer u stopi od 7,9 odsto, koliko iznosi rast maloprodajnih cena u poređenju decembra ove sa istim mesecom prošle godine, tri četvrtine se odnosi na kretanja vrednosti hrane i energenata.

Kako je učešće tih kategorija u potrošnji najveće kod stanovništva sa nižim primanjima, za njih će inflacioni udar biti daleko veći, posebno za one koji ne računaju na rast minimalne zarade, penzije ili plate u javnom sektoru ali i za građane koji se najavljenim povišicama nadaju, jer ih je dosadašnji rast cena već „pojeo“.

Profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić podseća da inflacija uvek smanjuje kupovnu snagu novca a da bi se ona povećala realno, rast primanja mora biti veći od stope inflacije.

Inflacija ne pogađa svakoga na isti način. Mera koju mi uzimamo u obzir, indeks potrošačkih cena, u svom sastavu ima razne komponente i one mogu različito da budu pogođene inflacijom. Vidimo sada da cena hrane najviše raste, tako da će stanovnici kod kojih je to najzastupljenije u potrošnji, osetiti ovu inflaciju mnogo teže, za njih je ona viša od osam odsto koliko zvanična statistika beleži. To je pitanje koje bi moralo da bude tretirano odgovarajućom politikom socijalne pomoći a posebno se ističe sada, kad se linearno daju nekakvi mehanizmi podrške, dodatne kupovne snage mladima ili drugim umesto onima koji su socijalno ugroženi i koji ovu inflaciju najviše osećaju – kaže Šoškić.

On dodaje da će na rast inflacije uticati dešavanja na međunarodnom tržištu energenata i hrane dok će kod nas zavisiti od toga da li se planira nekakav odgovor centralne banke i da li će se nastaviti ekspanzione mere fiskalne politike koje su usmerene na davanja stanovništvu.

I Milojko Arsić, profesor na istom fakultetu, potvrđuje da je dosadašnja inflacija već značajno smanjila vrednost dohotka siromašnijih građana, onih koji imaju platu manju od proseka.

Objašnjava da je karakteristika inflacije da pogađa one sa fiksnim dohotkom, kojima se plate i zarade najčešće menjaju jednom godišnje, jer njihova primanja se rastom cena obezvređuju iz meseca u mesec. Takođe, u većoj meri pogađa siromašnije a naročito kada poskupljuju hrana i energenti koje većim procentom učestvuju u njihovoj potrošnji.

Kretanje inflacije u ovoj godini zavisiće od toga koje će mere preduzeti velike centralne banke, poput američke, evropske pa i naše. Globalna inflacija izazvana je zbog velike monetarne ekspanzije koja je primenjena širom sveta, štampano je dosta novca ali privredna aktivnost, suočena sa dosta problema, ne može da prati te narasle dohotke i troškove. U takvoj situaciji, ravnoteža se uspostavlja kroz inflaciju. Ona obezvređuje te dohotke, usklađuje ih sa mogućnostima proizvodnje. Dakle, glavni generator je monetarna ekspanzija koja se dogodila proteklih meseci a postoje i neki drugi faktori, poput onoga što se dogodilo na tržištu energenata, s jedne strane izazvano problemima na strani ponude, a sa druge i nekim geopolitičkim faktorima – kaže Arsić i dodaje da naredni period zavisi od toga kako će se te situacije rešiti.

On ističe da je inflacija u Srbiji velikim delom uvezena, ali kaže i da smo sami nekim potezima doprineli da ona bude (gledajući decembar 2020. prema decembru 2021) najveća u Evropi, što je druga strana mera čiji je cilj bio da ublaži pad proizvodnje u 2020. i da podstakne rast privrede u 2021.

– Najavljeno povećanje plata i penzija neće dodatno da ubrza rast inflacije pod uslovom da država prihvati činjenicu da će te povišice inflacijom biti „pojedene“. Ali, spirala bi mogla da se ubrza ukoliko bi se dodatno išlo na povećanje plata i penzija, kako bi se sprečilo to obezvređivanje. Treba prihvatiti stanje nastalo i pre krize a naročito 2020. kada su plate rasle brže od BDP-a. Ipak, važno je što privrednici još nisu ugradili u svoje cene očekivanja o rastu inflacije, što bi moglo da se promeni ukoliko ovo stanje potraje duže. Većina njih veruje predstavnicima centralnih banaka koji su do skoro tvrdili da je inflacija privremena, ali sada već u to nisu sigurni – objašnjava Milojko Arsić i ističe da inflacija nije dobra za oporavak privrede ali da bi mere za njeno suzbijanje takođe nepovoljno uticale, mada bi njihovo dejstvo bilo trenutno.

Izvor: Danas





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs