Izmene Krivičnog zakonika: Kako zaštititi novinare i obezbediti da se propisi zaista i primenjuju

Img Foto: Pixabay

Predstavnici civilnog sektora i novinari najviše su kritikovali član 149 Nacrta izmena Krivičnog zakonika u vezi sa bezbednošću novinara, upozoravajući da njegova različita tumačenja mogu da zaštite funkcionere od kritike. Javna rasprava o Nacrtu produžena do 2. decembra.

Dok su predlagači, kao i autor izmena i dopuna Krivičnog zakonika u vezi sa unapređenjem krivičnopravne zaštite novinara i medijskih radnika, profesor krivičnog prava Zoran Stojanović na stanovištu da će nova zakonska rešenja pružiti pojačanu zaštitu novinara, iz civilnog sektora i od pojedinih novinara i novinarskih udruženja stižu upozorenja da pojedine nove odredbe mogu biti zloupotrebljene i iskorišćene protiv novinara.

To su glavne poruke sa okruglog stola u vezi sa izmenama Krivičnog zakonika, koji su danas u Beogradu organizovali Udruženje novinara Srbije (UNS) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

Iz Ministarstva pravde, koje je nosilac izmena tog zakonika, poručili su da su otvoreni za nova rešenja i izmene ponuđenih predloga. Livija Pavićević, državna sekretarka Ministarstva, rekla je da je nadležni odbor Vlade Srbije jutros produžio javnu raspravu, čiji će nastavak početi 12. novembra i trajati do 2. decembra.

Rad na unapređenju krivičnopravne zaštite novinara i medijskih radnika inicirala su novinarska i medijska udruženja, uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji, u okviru Stalne radne grupe za bezbednost novinara. 

Nacrtu izmena Krivičnog zakonika menjaju se i dopunjuju tri člana – 135, 138 i 149 – koja se tiču prinude, ugrožavanja sigurnosti i sprečavanja štampanja i rasturanja štampanih stvari i emitovanja programa, a pokreće se i gonjenje po službenoj dužnosti tamo gde ga nije bilo.

Predstavnici pojedinih nevladinih organizacija i novinari najviše su kritikovali izmenu člana 149 Krivičnog zakonika, koji je ranije oštro obrazložio i advokat Slobodan Beljanski u tekstu objavljenom na Peščaniku. On je objasnio da će od značenja i razumevanja reči koje se pominju u Nacrtu, kao što su „mišljenje“ i „spokojstvo“ ili „javno“, „grubo“, „drsko“, „bezobzirno“, „značajno“, zavisiti odgovor na pitanje da li krivičnog dela ima ili ne. 

On je upozorio da bismo na ovaj način dobili otvoreni delikt, kakav je nekada bio tzv. delikt mišljenja, pogodan za neslućene zloupotrebe i usmeren ka proizvoljnom gušenju svake slobodnije izražene kritike.

Autor izmena i dopuna Krivičnog zakonika, profesor krivičnog prava Zoran Stojanović naveo je da je iznenađen povezivanjem Nacrta izmena Krivičnog zakonika sa deliktom mišljenja i da o tome u njegovom predlogu nema govora. Dodao je da je 1989. učestovao u Radnoj grupi koje je predložila ukidanje pravog delikta mišljenja, i da je otvoren za sugestije. 

Stojanović je naglasio i da postoji mogućnost da se reč „mišljenje“ izbaci iz člana 149, jer je postavljeno preširoko i upućuje na mišljenja svih građana, kako ne bi dovelo do praktičnih problema da tužilaštvo bude zatrpano krivičnim prijavama.

Profesor je stava da izmene treba da budu pažljive i selektivne, s obzirom na to da Krivični zakonik pruža dobru normativnu osnovu za pružanje zaštite novinarima, te da je poznato da je krivično pravo poslednje sredstvo koje stoji na raspolaganju u suzbijanju određenih ponašanja i da ne bi trebalo olako posezati za njim.

Predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija i član Stalne radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara Veran Matić rekao je da je za četiri godine, koliko postoji ta radna grupa, zabeležen veliki broj slučajeva napada na novinare, koji su odbačeni pred sudom zbog „manjkavosti koje postoje u trenutnom zakonu i nekim drugim zakonima“.

„Osećamo nemoć da utičemo na to što neke od naših kolega imaju na stotine pretnji koje ne mogu da se procesuiraju zbog jezičkih finesa“, kazao je Matić i dodao da su upravo iz tih razloga i ušli u ceo ovaj posao, da novinari budu sveobuhvatnije zaštićeni.

Ceo tekst možete pročitati na portalu: Cenzolovka.





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs