Zastareo slučaj milionske zloupotrebe u beogradskoj Hitnoj pomoći: Na dijalizu vozili pacijente koji su umrli

Img Foto: Pixabay

Vozači Hitne pomoći u Beogradu pravdali su utrošak goriva time što su navodno vozili na lečenje pacijente koji su umrli danima ranije, rukovodstvo ove ustanove plaćalo je sindikatima odmor na Fruškoj gori, Borskom jezeru, u Bugarskoj i Grčkoj, a budžet je probijen za više od 70 miliona dinara samo u jednoj godini, utvrdila je budžetska inspekcija još 2014. Do danas, ipak, za te zloupotrebe niko nije odgovarao, a prekršajni postupak zastareo je početkom ove godine.

Budžetska inspekcija grada Beograda sve ove nepravilnosti utvrdila je posle prijave uzbunjivača i bivšeg direktora Hitne pomoći Borka Josifovskog, koji je ekspresno smenjen 2005. godine, dan pošto je javnost upozorio da neke ekipe Hitne pomoći uzimaju mito od privatnih pogrebnih preduzeća da im dojave gde je neko umro i da u nekim slučajevima pacijentima nije pružana lekarska pomoć iako su tako mogli da im budu spaseni životi, piše Pištaljka. Josifovski se, paradoksalno, bez ikakvog razloga i sam nakratko našao među osumnjičenima za zloupotrebe, ali je tužilaštvo odustalo od progona najpoznatijeg srpskog uzbunjivača. Tužilaštvo i dalje krije šta je uradilo u vezi sa izveštajem budžetske inspekcije koje je dobilo.

Osim tužilaštva, nalaze budžetske inspekcije imao je prilike da ceni i Prekršajni sud u Beogradu. Naime, inspekcija je ovom sudu uputila zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih za više od 50 prekršaja koje su kontrolom utvrdili. Posle šest godina, postupak pred Prekršajnim sudom je zastareo jer sudija Slađana Todorović nije stigla da ispita ključne svedoke, dve bivše pomoćnice direktora Hitne pomoći za nemedicinska pitanja – prva je Maja Popović, nova ministarka pravde Srbije, a druga Biljana Pavlović, bivši državni sekretar u Ministarstvu pravde.

Za sve godine suđenja sud je saslušao samo dvoje okrivljenih, bivšeg direktora Nenada Ivančevića i načelnicu službe za ekonomsko-finansijske poslove Stanojku Saković i dva svedoka, šefa za javne nabavke Danijelu Lekić i budžetsku inspektorku Aleksandru Obradović. 

U svojim iskazima, i Stanojka Saković i Danijela Lekić – obe i dalje zaposlene u Hitnoj pomoći – insistirale su da se u Hitnoj pomoći i dalje posluje na način koji je gradska budžetska inspekcija još 2014. godine označila kao nezakonit. Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu na godišnjem nivou troši više od milijardu dinara budžetskog novca.

Tokom suđenja branilac Nenada Ivančevića je insistirao da je Hitna pomoć poslovala u skladu sa zakonom i obavezujućim tumačenjima, a optužbe za nezakonit rad objašnjavao prilagođavanjem nepredviđenim okolnostima – to jest da nije moguće predvideti "hoće li se probušiti četiri gume ili četrnaest na kolima hitne pomoći" i slično.

Ministarka pravde Maja Popović nije odgovorila na pitanja Pištaljke o ovom slučaju. Pištaljka je pokušala da dobije objašnjenje i od sudije Slađane Todorović. Odgovor na pitanja kako je došlo do zastare predmeta i zbog čega su za četiri godine spora saslušani samo okrivljeni nisu dobili.

Nezakonitosti koje su nastale u radu Hitne pomoći i koje je inspekcija utvrdila opisane su na više od 100 strana izveštaja. Prema tim nalazima, Hitna pomoć niti je prihodovala sve što je trebalo, niti je trošila novac po zakonu.

Jedan primer je naplata obuke iz prve pomoći koja je obavezan deo vozačkog ispita. Hitna pomoć izdala je potvrde o završenoj obuci za više od 3.000 ljudi bez dokaza da su obuku i platili. Za 1.738 polaznika nema podataka ni da je obuka fakturisana. Procena budžetske inspekcije je da je vrednost nefakturisanih obuka oko 11,5 miliona dinara. To je novac koji nigde nije zabeležen a koji je morao biti uplaćen na račun ili u blagajnu Hitne pomoći. Hitna pomoć takođe nije naplaćivala punu cenu ni za svoje usluge dežurstva na Bir festu, na Beogradskom sajmu i u Areni.

Sa druge strane troškovi, između ostalog i za gorivo, pravdani su putnim nalozima koji nisu mogli biti realizovani. Budžetska inspekcija je utvrdila da su po dokumentima Hitne pomoći neki pacijenti u jednom danu dva puta voženi na dijalizu, što nije moguće. Takođe, na dijalizu su voženi i preminuli pacijenti.  

Ceo tekst Pištaljke možete pročitati OVDE.





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs