N1: Demokratija u Srbiji je "bolesna" i u velikoj krizi

Img Foto: Medija centar

Vukosava Crnjanski, direktorka organizacije Crta i Dušan Spasojević, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka, ocenili su u Novom danu povodom Međunarodnog dana demokratije da je Srbija u velikoj krizi, da nema institucija, kao i da postoji veliki pritisak na novinare i slobodne medije.

"Demokratija je u krizi globalno, ali Srbija ima svoje specifičnosti. Kada pričamo o demokratiji, pričamo o institucijama, koje stoje iza slobodnog građanina, i Srbija je u problemu kada pričamo o tome. Kada pričamo o izborima, bojimo se da građanin nije bio slobodan da bira, i taj pritisak i atmosfera pritiska je razlog da se zabrinemo kada pričamo o demokratiji. Ali, to nije razlog da budemo pesimistični, već da razmislimo da li iz krize u kojoj se nalazimo možemo da naučimo nešto", navela je Crnjanski.

Ona smatra da bi trebalo da se otvori ozbiljan dijalog u našem društvu u kojem bi se postigao dogovor o značenju demokratije za Srbiju.

"U tom dijalogu treba da se dogovorimo da li mi pristajemo na parlament bez opozicije? Da li je za Srbiju kao demokratsko društvo prihvatljivo da ne postoji pluralizam? Da li nam je prihvatljivo da izlazimo na izbore kao što je bilo u prethodnom periodu? Pokazalo se da su ovi izbori bili najgori u periodu od kada mi posmatramo izbore i zbog svega toga, tri meseca nakon toga, nemamo institucije ni Vladu Srbije", kaže ona.

Kako je napomenula, upravo zbog takve situacije, neophodno je da se na današnji dan "podigne glas" i da se kaže da građani Srbije ne pristaju na to, kao i da treba da se podsete na osnovne vrednosti demokratije.

Spasojević smatra da je prilikom utvrđivanja stanja demokratije u našoj zemlji nephodna upotreba medicinske terminologije. "Naša demokratija je bolesna i u krizi je. Mislim da neko vreme živimo u nekom poretku za koji minimalno ne možemo da kažemo da je demokratski. Imamo različite nazive u političkim naukama kako to zovemo, ali suštinski, naši izbori nisu dovoljno slobodni, i naše institucije ne služe svojoj svrsi da bi mogli da kažemo da imamo funkcionalnu demokratiju", ocenjuje Spasojević.

Ono što vidi kao glavni problem je, što naše društvo gledano sa strane izgleda kao demokratsko društvo, ali da suštinski nemamo demokratiju.

Ocenjujući izbore u Crnoj Gori, ona navodi da su režimi u Srbiji i susednoj državi slični, da izbori nisu dovoljno ravnopravni, da vlast ima veliku prednost, ali da to nisu režimi u kojoj vlast ne može da ne izgubi izbore.

"Crna Gora je odličan primer. Opozicija je uz pomoć velikih napora, konteksta i raznih stvari ipak uspela da nadoknadi prednost koji je imala vlast Đukanovića koji je na vlasti tridesetak godina. I to je specifičnost takvih sistema. Dakle, to nisu autokratski sistemi, i moguća je smena vlasti", smatra Spasojević, ali napominje da bez obzira na smenu vlasti, naše zemlje nisu demokratske i  izbori nisu dovoljno slobodni.

Crnjanski je praveći razliku između izbora i u Srbiji i Crnoj Gori istakla da je u Srbiji nema opozicije kao u Crnoj Gori.

"Tri meseca nakon izbora nemamo parlament, i imamo situaciju da svi ćutimo. Tri meseca čekamo na Vladu Srbije i u redu nam je da nemamo institucije. Očekivala bih da opozcija ima svoju vladu u senci, da ima ministra spoljnih poslova u senci, koji će reagovati na skorašnja dešavanja. Mora da se nešto desi od strane opozicije", uverena je ona.

Crnjanski je pored slabe opozicije, kao glavni problem demokratije u našoj zemlji navela slobodu medija.

"Nemamo slobodnog novinara, imamo novinara koji je pod pritiskom. Imamo malo slobodnih medija koji su tu da postave prava pitanja", podvukla je ona.

Spasojević je naveo da je 2010. godina primer situacije kada smo mogli da vidimo da se napredak demokratije od 2000. godine zaustavlja, i da vidimo tenedencije koje nisu dovoljno demokratske. Prema njegovim rečima, u pitanju su bili odnos prema medijima i sporost u izgradnji nezavisnih i regulatornih institucija.

"Mi smo od 2016. godine došli u situaciju da govorimo o tome da li je Srbija demokratija uopšte, i mislim da su predsednički izbori bili ta linija iza koje se pokazalo da su stvari otišle predaleko. A do tada smo mogli da govorimo o lošim tendencijama, i meni se čini da je deo tih tendencija bio vidljiv u drugom mandatu Demokratske stranke", rekao je on.

"Nama nedostaje spremnost da se brani demokratija kada je dovoljno ugrožena, i sa druge strane da se vrši pritisak na političke aktere da uopšte ne ugrožavaju demokratiju", poručio je Spasojević.





Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka na www.cemaforum.rs