Foto: Cemaforum/arhiva
U 2024. godini je za više od 52 poverljiva rešenja iz tekuće budžetske rezerve isplaćeno ukupno 19,7 milijardi dinara, ukazao je Fiskalni savet u svojoj analizi. To je sedam milijardi dinara više nego 2023. godine i istovremeno malo više od proseka 2018-2023. godine. Na prvom mestu "liste poverljivih" i dalje je - Ministarstvo odbrane, a potom - Generalni sekretarijat Vlade Srbije.
Ministarstvo odbrane prošle godine je, kroz šest rešenja, iz tekuće budžetske rezerve dobilo 11,08 milijardi dinara, a Generalni sekretarijat Vlade gotovo šest milijardi dinara (5,99 milijardi dinara) kroz čak 32 rešenja, pokazuje Analiza završnog računa budžeta Republike Srbije za 2024. godinu, koju je objavio Fiskalni savet.
"Tekuća budžetska rezerva postoji kako bi država mogla da finansira obaveze koje tokom godine nastanu van planiranih okvira budžeta", pojasnio je Fiskalni savet u analizi.
Radi lakšeg razumevanja analize tekuće budžetske rezerve u 2024. godini, na početku analize navedeno je nekoliko opštih napomena u vezi sa ovim budžetskim mehanizmom.
"Uloga tekuće rezerve jeste da omogući da se neki neočekivani rashodi, bilo da su posledica propusta u planiranju ili nepredviđenih okolnosti, izvršavaju bez rebalansa budžeta. To znači da odluke o korišćenju rezerve donosi Vlada, bez skupštinske rasprave, što ova sredstva razlikuje od ostalih budžetskih rashoda koji se usvajaju ex-ante", objašnjava Savet.
Rešenja Vlade se ex-post objavljuju u Službenom glasniku, čime javnost dobija uvid u upotrebu rezerve tek nakon što je ona već iskorišćena.
Rezervu je moguće iskoristiti maksimalno do četiri odsto planiranih godišnjih prihoda i primanja budžeta (prvobitnog ili njegovog rebalansa, ako je usvojen).
Dalje, postoje dva kanala za punjenje rezerve.
Prvi je iznos koji je za ove namene u startu budžetiran (prosečno tri do pet milijardi dinara).
Drugi su sredstva koja se tokom godine preusmeravaju u rezervu sa rashoda koji nisu i neće biti realizovani za prvobitno predviđene namene.
"Početni iznos rezerve vrlo je skroman (prvi kanal), pa mnogo važniji i veći deo zapravo predstavlja unos sredstava sa drugih vrsta rashoda u tekuću rezervu, iz koje se vrši dalja raspodela za pokrivanje neplaniranih izdataka (drugi kanal)", pojašnjava Fiskalni savet.
Ova procedura omogućava da se, kako se navodi, polazeći od svega nekoliko milijardi dinara, kroz više preraspodela tokom godine ukupan obim korišćenja rezerve višestruko uveća i dostigne nekoliko desetina milijardi dinara, odnosno približi zakonskom maksimumu od četiri odsto prihoda.
"Tekuća rezerva u 2024. izvršena je u okviru zakonskog limita, ali i dalje postoji problem nedovoljno transparentnog izveštavanja o njenoj upotrebi. Ukupno je u 2024. tekuća budžetska rezerva korišćena u iznosu od 709 miliona evra, odnosno 3,8 odsto prihoda i primanja rebalansa republičkog budžeta – što je ispod zakonskog maksimuma od četiri odsto. Ipak, iz samog završnog računa nije moguće tačno utvrditi koliko je rezerva zaista iznosila", ukazuje Savet.
Razlog je, pojašnjava se, to što završni račun navodi rešenja o korišćenju rezerve, ali se ona ne mogu jednostavno sabrati, jer su neka poverljiva i ne sadrže sve podatke koji se mogu naći u ostalim rešenjima.
"Zbog toga nije jasno da li se jedno isto korišćenje rezerve pojavljuje u više poverljivih rešenja i da li bi njihovo sabiranje dovelo do duplog računanja. Međutim, u 2024. revizija završnog računa Državne revizorske institucije pruža dovoljno podataka da se ukupan iznos rezerve izračuna pouzdano, pa smo zahvaljujući tome mogli da utvrdimo njen iznos. S druge strane, pozitivno je to što je završni račun za 2024. barem prikazao koja se rešenja ne računaju u limit od četiri odsto, praksa koja je primenjena i ranije (2020. godine) i koja bi trebalo da postane standardna", navodi Savet.
U analizi se pdoseća da na nedovoljnu transparentnosti budžetske rezerve ukazuju i MMF, i Evropska komisija – pa i sama Vlada.
Poverljiva rešenja "teška" 19,7 milijardi dinara
U 2024. je preko poverljivih rešenja iz rezerve isplaćeno ukupno 19,7 milijardi dinara (19.663.152.000 dinara), što predstavlja 23,7 odsto tekuće budžetske rezerve, ukazuje Fiskalni savet.
"Ovako visoka upotreba poverljivih rešenja dodatni je izvor netransparentnosti, budući da u ovom slučaju Vlada ne daje detaljna obrazloženja kao za ostala rešenja, niti se ona objavljuju u Službenom glasniku tokom godine. Suštinski, javnost o njima saznaje tek u Predlogu završnog računa, skoro godinu dana nakon što su sredstva već potrošena", navodi se u analizi.
Iako je razumljivo da određeni rashodi države moraju ostati poverljivi, obim od skoro 20 milijardi dinara je, kako navodi Fiskalni savet - "visok i zahteva ozbiljno preispitivanje, posebno u slučajevima kada se preko rezerve finansiraju potrebe koje bi morale da budu planirane".
"Na primer, Ministarstvo odbrane je svih 11 milijardi dinara u 2024. dobilo putem mehanizma unosa u rezervu i raspoređivanja iz nje (pomenuti drugi kanal za punjenje rezerve), što dovodi u pitanje da li funkcionisanje ovako važnog sektora zavisi od toga da li je tokom godine kod drugih korisnika ostalo viška sredstava", upozorava Fiskalni savet.
Ukupno je kroz 52 poverljiva rešenja raspoređeno 19,7 milijardi dinara, što je više nego 2023. godine (sedam milijardi dinara) i malo više od proseka 2018-2023. godine, navedeno je u analizi.
Podsetimo, kako je Fiskalni savet objavio u julu prošle godine, u petogodišnjem periodu od 2018. do 2022. je preko poverljivih rešenja iz budžetske rezerve raspodeljeno ukupno oko 85 milijardi dinara (720 miliona evra).
Najviše je, u 2024. godini, preko poverljivih rešenja isplaćeno bezbednosnom sektoru, 11,6 milijardi dinara (Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Bezbednosno-informativna agencija).
Drugi po iznosu i prvi po broju rešenja jeste Generalni sekretarijat Vlade, sa oko šest milijardi dinara raspoređenih kroz čak 32 poverljiva rešenja.
"Ovo je izuzetno veliki broj odluka u odnosu na druge korisnike i može ukazivati na specifične, manje, ali učestale intervencije iz rezerve, redovno tokom čitave godine", ukazuje Fiskalni savet.
Treće, nekoliko institucija (Avio-služba Vlade, Ministarstvo privrede, Ministarstvo spoljnih poslova) dobija velike pojedinačne transfere, što, prema mišljenju Fiskalnog saveta, ukazuje na specifične i verovatno ad hoc namene.
