
Centar za monitoring i aktivizam – CEMA je započeo realizaciju osmomesečnog projekta ’’Značaj lokalnih mehanizama za borbu protiv korupcije uspostavljenih u skladu sa standardima EU’’ čiji je cilj doprineti većem učešću građana, pre svega mladih, u lokalnim antikoruptivnim telima (Poglavlje 23) kako bi se javne nabavke sprovele u skladu sa standardima EU (Poglavlje 5) i sprečile koruptivne pojave.
Zašto je ova tema važna?
Godine u kojima se borba protiv korupcije nalazila na vrhu prioriteta Vlade i građana nisu iskorišćene za jačanje institucija, čime bi se obezbedilo da sistem funkcioniše bez obzira na postojanje „političke volje“. Kritike koje iz Brisela stižu u Beograd, a koje se odnose na stagnaciju u borbi protiv korupcije, već godinama se fokusiraju na iste probleme. Izveštaji Evropske komisije pridaju veliki značaj korupciji kao problemu za napredak Srbije na evropskom putu, i potvrđuju da državni organi nisu primenili brojne zakone i planove za borbu protiv korupcije. Pored toga što se reč "korupcija" pominje na čak 77 mesta u samo jednom izveštaju, o značaju koji je dat ovom problemu svedoči i činjenica da se o njemu govori u vezi sa svim ključnim uslovima EU integracija – u okviru političkih kriterijuma, vladavine prava, ekonomskog razvoja, slobode medija i javne uprave.
Zamerke koje upućuju evropske institucije, bitno se ne razlikuju od onih koje vlastima prenose predstavnici civilnog sektora u Srbiji. Naime, imajući u vidu da su rokovi za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog Poglavlja 23 višestruko probijeni, pre nekog vremena pojavila se potreba za revizijom Akcionog plana za ovo Poglavlje. Kako bi u ovaj proces bio uključen i civilni sektor, na čemu EU insistira, organizovano je nekoliko ciklusa pregovora između predstavnika ministarstva i Evropskog konventa za poglavlje 23 koji okuplja sve relevantne organizacije u ovim oblastima. Najmanje sluha za mišljenje struke, resorno ministarstvo je pokazalo u oblasti koje se bavi borbom protiv korupcije jer skoro 70 odsto komentara, koji su se ticali korupcije, nije završilo u konačnoj verziji Akcionog plana.
Naš fokus će posebno biti na procesima sprovođenja javnih nabavki na lokalnom nivou. Naime, prema podacima iz izveštaja Evropske komisije, Srbija je prošle godine za javne nabavke potrošila 7,3 milijarde evra, od kojih je 7,1 milijarda po raznim izuzecima potrošena izvan Zakona o javnim nabavkama, izjavio je u intervjuu FoNetu Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji.
Nameće se zaključak da procese donošenja odluka u Srbiji karakteriše otpor javnih vlasti prema kreiranju javnih politika zasnovanih na dokazima, kao i odsustvo transparentnosti, odgovornosti i uključivanje OCD u proces donošenja odluka. Odnos između javnih vlasti i organizacija civilnog društva još uvek obeležavaju fragmentarna saradnja i selektivan pristup pojedinačnim organizacijama.
Naš zadatak je da, kroz planirane projektne aktivnosti, aktuelno stanje menjamo.